Neposredno prije današnjeg glasovanja o povjerenju jasno je da će François Bayrou izgubiti većinu i time premijersku fotelju koju je pokušao sačuvati proguravanjem proračuna za 2026. godinu. Nacionalno okupljanje (RN) i Socijalistička stranka (PS) najavile su kako će glasovati za njegov pad, a ulice se već zagrijavaju za prosvjede i štrajkove protiv najavljenih mjera štednje 10. rujna.
Predsjednik Emmanuel Macron zato mora odlučiti kojim će putem dalje, a nijedan ne izgleda udobno.
-
Sastaviti novu vladu iz „središnjeg bloka”.
U igri su ministri Sébastien Lecornu, Gérald Darmanin ili Catherine Vautrin. Problem je što taj blok – Macronovo Ensemble, republikanci, MoDem i Horizons – kontrolira samo 210 od 577 zastupnika. Vlada bi vjerojatno pala na prvoj većoj prepreci. -
Osloniti se na socijaliste.
PS poručuje da je „spreman preuzeti odgovornost”, ali bez krajnje ljevičarskog Nepokorenog ( LFI ). Čak i uz potporu manjih lijevih stranaka skupili bi tek 121 mandat, pa bi preživjeli samo ako ostali klubovi odluče ne rušiti ih. Desni vođa Laurent Wauquiez već je signalizirao da republikanci „neće izglasati nepovjerenje socijalističkoj vladi” radi stabilnosti države. -
Tehnokratska varijanta.
Ideja je postaviti premijera izvan dnevne politike kako bi se smirila tržišta i provodilo tehničko upravljanje. Među imenima koja kolaju spominju se Christine Lagarde ili Thierry Breton, no slične formule u Europi često su bile kratkog daha – talijanski primjer Maria Draghija svima je svjež podsjetnik. -
Pružiti ruku krajnjoj desnici.
Teoretski bi Macron mogao pozvati RN da predloži premijera; praktično, gotovo svi smatraju taj scenarij nezamislivim. Čak i kad bi Jordan Bardella prihvatio, vlada bi pala već na prvom glasovanju, ali bi RN-u donijela povijesni legitimitet. -
Raspustiti parlament i raspisati nove izbore.
RN se za tu mogućnost već priprema – interne analize daju mu oko 31 % glasova, dok bi ujedinjena ljevica uzela 23,5 %, Macronovo Ensemble 14 %, a republikanci 10,5 %. No novi izbori mogli bi samo potvrditi sadašnju rascjepkanost, upozoravaju centristi. -
Predsjednička ostavka.
Iako dvije trećine građana prema anketama podupire taj potez, Macron ga uporno odbija. Ostavka bi, smatraju suradnici, zasjenila čitav njegov mandat i otvorila pitanje opstanka Pete Republike, ustroja stvorenog upravo za snažnog predsjednika.
Što god izabrao, vremena nema mnogo: protuštedni prosvjedi već su zakazani, a politički vakuum samo bi dodatno pogurao Marine Le Pen da, kako je rekla, zahtijeva „ultra-brzo” raspuštanje parlamenta. Francuska tako ulazi u tjedan u kojemu jedna ostavka povlači lance odluka koje mogu preoblikovati cijelu političku scenu.
