Superinfekcija gljivicom Candida auris, poznatom po višestrukoj otpornosti na lijekove, potvrđena je i u Kliničkom bolničkom centru Zagreb. Riječ je o drugom zabilježenom slučaju u Hrvatskoj – prvi je krajem kolovoza prijavljen u KBC-u Split, gdje su zaražena dva pacijenta.
Candida auris posljednjih se desetak godina ubrzano širi europskim bolnicama. Samo prošle godine registrirano je 1 346 slučajeva u 18 država, a najviše su pogođene Španjolska, Grčka, Italija, Rumunjska i Njemačka. Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti već je pozvao na hitne mjere kako bi se obuzdalo globalno širenje patogena.
Bolničke mjere u Zagrebu i Splitu Pacijent u KBC-u Zagreb prebačen je iz jedne europske bolnice, a sumnja na infekciju postavljena je 17. rujna. Odmah su uvedene „kontaktna izolacija, dezinfekcija prostora i nadzor svih kontakata”, priopćili su iz bolnice. Klinika za kliničku mikrobiologiju pri KBC-u Zagreb od 2018. nosi status Srebrnog centra izvrsnosti Europske konfederacije za medicinsku mikologiju, što im omogućuje brzu identifikaciju gljivičnih patogena i suradnju s inozemnim referentnim centrima.
U Splitu su, nakon detekcije gljivice, uvedene iste mjere, a dodatne analize potvrdile su da je soj osjetljiv na skupinu lijekova ehinokandine. „Iako je višestruko rezistentna, postoje terapijske opcije, što je zasad dobra vijest”, navela je dr. Mirela Pavičić Ivelja iz KBC-a Split.
Zašto je Candida auris opasna? • Lako se prenosi u bolničkom okruženju, posebice među pacijentima s teškim osnovnim bolestima i onima na odjelima intenzivne skrbi. • Može dugo preživjeti na medicinskoj opremi i površinama, čime otežava eradikaciju. • Često je otporna na više klasa antifungalnih lijekova; prekomjerna uporaba antibiotika dodatno potiče rezistenciju.
Higijena ruku – prva linija obrane Stručnjaci podsjećaju da se oko 30 % bolničkih infekcija može spriječiti pravodobnim higijenskim mjerama. „Glavna mjera je temeljito pranje ruku”, ističe dr. Ana Nikić Hecer iz KBC-a Sestre milosrdnice, dodajući da hrvatske bolnice redovito uzimaju nadzorne kulture i, po potrebi, smještaju pacijente u izolaciju.
Svaki četrnaesti hospitalizirani pacijent u Hrvatskoj dobije neku bolničku infekciju, što ovaj novi patogen čini dodatnim izazovom za zdravstveni sustav. No, zahvaljujući suvremenim dijagnostičkim metodama – poput MALDI-TOF analize – laboratoriji već unutar 24 sata mogu točno identificirati C. auris i odrediti njezinu osjetljivost na lijekove.
Dok se slučajevi zasad broje na prste jedne ruke, liječnici upozoravaju da bi se, bez strogih protuepidemijskih mjera, gljivica mogla proširiti i u ostale bolnice. Stoga ostaje ključno nastaviti s nadzorom, pravodobnom dijagnostikom i strogim poštovanjem higijenskih protokola.