ZAGREB – Blagdanska sezona u Hrvatskom narodnom kazalištu već je počela gorjeti: svih 21 izvedbi baleta „Orašar” rasprodano je u samo jednom danu, a ispred blagajne su se protezali redovi kakvi se rijetko viđaju čak i za najveće hitove. Istodobno je, gotovo paralelno s time, jedan lokalni svećenik javno osudio gradski božićni ukras u obliku orašara, nazvavši ga „sablažljivim i opasnim za javno ćudoređe” te „nečim što ne pripada hrvatskoj uljudbi”.
Nova produkcija u središnjoj nacionalnoj kući baleta premijerno će zaigrati 21. studenoga i to u slavnoj verziji Rudolfa Nurejeva – tehnički izuzetno zahtjevnoj reinterpretaciji koja se redovito pleše na pozornicama Pariške opere i milanske Scale. Ravnatelj baleta HNK-a, Massimiliano Volpini, ističe da ansambl prihvaća izazov s golemim uzbuđenjem: „Naš balet ovom je zahtjevu pristupio s velikom odgovornošću, ali i s entuzijazmom. Publika može očekivati predstavu iznimne ljepote – produkcijski zahtjevnu, umjetnički profinjenu.”
Nurejevljev „Orašar” nastao je 1967. za Kraljevski švedski balet i donosi psihoanalitičku notu: u Klarinom snu Drosselmeyer i Princ postaju jedno biće, idealizirani lik koji simbolizira njezino odrastanje. Zagrebačka inscenacija vraća se tako velikoj tradiciji, ali i otvara prostor novim estetskim pomacima domaćeg ansambla.
Interes publike ne prestaje rasti. HNK će treću godinu zaredom postaviti veliko platno na Trgu Republike Hrvatske pa će Zagrepčani 21. studenoga moći besplatno pratiti prijenos premijere uživo. Riječki HNK, pak, ove zime stavlja fokus na operu „Ivica i Marica”, dok će riječki ljubitelji Čajkovskog „Orašara” gledati tek u izvedbi Plesne radionice M u HKD-u na Sušaku.
Od praizvedbe 1892. u Sankt Peterburgu, balet su reinterpretirali majstori poput Georgea Balanchinea, Jurija Grigoroviča i Vasilija Vainonena. Zagrebačka publika upoznala ga je 1931., a najnovija verzija donosi i povijest i suvremenu virtuoznost u istom paketu blagdanske čarolije – koja, čini se, unatoč povremenim prigovorima, svake godine okuplja sve širu i raznovrsniju publiku.