Francuska 15. i 22. ožujka bira lokalne vlasti u više od 35 000 općina – od alpskih sela do metropola poput Pariza, Lyona i Marseillea. Iako su komunalni izbori usmjereni na komunalne teme, oni se tradicionalno promatraju kao precizan termometar nacionalnog raspoloženja uoči predsjedničkih izbora zakazanih za iduću godinu.
Najintrigantnije pitanje jest hoće li savezničke liste uspjeti zadržati krajnje desni Nacionalni okupljanje (RN) pod vodstvom Marine Le Pen ili Jordana Bardelle podalje od vlasti – ili će, pak, neformalni i fragmentirani blokovi otvoriti put njegovu daljnjem jačanju.
Ključni momenti:
• Gradonačelnici su najpouzdaniji političari u očima Francuza; zato svaki pomak na lokalnoj razini brzo odjekne na nacionalnoj sceni.
• Svaka kandidacijska lista koja u prvom krugu osvoji najmanje 10 % glasova prolazi dalje, što drugom krugu daje dodatnu nepredvidivost.
• RN je 2020. podbacio na lokalnim izborima, no potom je briljirao na europskim i prijevremenim parlamentarnim izborima 2024., te trenutno drži status najveće pojedinačne stranke u Nacionalnoj skupštini.
• Stranka sada cilja simbolično važan Toulon, koji je već vodila od 1995. do 2001., dok visoka očekivanja polaže i u Nîmesu te Marseilleu.
Ishod ožujskih izbora stoga nije samo pitanje komunalne rasvjete ili javnog prijevoza. Riječ je o utrci koja može odrediti hoće li Elysejska palača sljedeće godine ugostiti prvog predsjednika ili predsjednicu krajnje desnice u modernoj francuskoj povijesti.
