Dok se stanovnici dijelova Dalmacije i Slavonije oporavljaju od posljednjih oluja, već zbrajaju i razočaranja. Zahtjevi za nadoknadom već su predani općinama i gradovima, ali iskustvo kaže da će iznosi iz državnog proračuna biti tek simbolični – i često će stići s višemjesečnim zakašnjenjem.
Prema Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, elementarna nepogoda može se proglasiti ako ukupna izravna šteta prijeđe 20 % prošlogodišnjih izvornih prihoda neke jedinice lokalne samouprave ili ako se vrijednost imovine smanji najmanje 30 %. No ni tada država ne pokriva ni približno stvaran gubitak. Propisani maksimum pomoći iznosi 5 % potvrđene štete: na procijenjenih 10 000 eura, oštećeni dobiva najviše 500 eura. Veći iznosi mogući su tek iznimno, uz posebnu odluku Vlade.
„S obzirom na ta ograničenja, osiguranje imovine ostaje najsigurniji način zaštite”, poručuju iz portala kompare.hr. Unatoč tome, većina hrvatskih kućanstava i dalje nema policu za stan ili kuću, iako se osnovno pokriće može ugovoriti već od 3,94 eura mjesečno za stan, odnosno 7,48 eura za kuću. Polica uključuje osnovne rizike poput oluje, požara i tuče; primjerice, stan od 60 m² uz osiguranu vrijednost od 1 000 eura po četvornom metru bio bi pokriven do 60 000 eura.
Građani su, naprotiv, daleko spremniji platiti kasko za automobil. Djelomični kasko pokriva samo odabrane rizike (tuču, lom stakla, krađu), a puni kasko gotovo sve situacije – no šteta od tuče nad vozilima bit će podmirena samo ako je takvo pokriće ugovoreno.
Poljoprivrednici pogođeni još teže
Na selu je računica još neugodnija. Član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore Matija Brlošić podsjeća da osiguravatelji priznaju štetu tek iznad 5 %, dok se elementarna nepogoda proglašava na 30 % i više. „Otkad se police subvencioniraju sredstvima EU-a, cijene su skočile skoro 300 %”, kaže Brlošić. Premije su s nekadašnjih 20 eura po hektaru narasle na 60–70 eura, a površine pod osiguranjem pritom nisu bitno povećane. Lani je država ipak isplatila 68 milijuna eura za štete u poljoprivredi – znatno više nego prethodnih godina – no proizvođači upozoravaju da to ne rješava sustavne probleme.
Brlošić posebnu odgovornost prebacuje na sustav obrane od tuče. „Zakon nalaže da država, županije i općine financiraju zaštitu, ali se ona provodi toliko malo da ne može imati učinka. Hidrometeorološki zavod tvrdi da su rakete neučinkovite, a generatori topline kojih navodno ima oko 600 ne pokrivaju cijelu Hrvatsku”, ističe i dodaje da su poljoprivrednici prepušteni skupim policama osiguranja.
Uspostavljena je nova Mjera 23 koja bi trebala ubrzati državne isplate, no proizvođači traže cjelovit dogovor svih dionika. Dok se taj dogovor ne postigne, oluje nastavljaju razotkrivati rupu između simbolične državne pomoći i sve skupljih polica koje si mnogi više ne mogu priuštiti.