VINKOVCI – Okupivši stručnjake i zaljubljenike u tradiciju, sinoćnji okrugli stol „Retrospektiva i perspektiva Vinkovačkih jeseni” označio je središnji trenutak obilježavanja 60. rođendana najveće slavonske folklorne priredbe.
Dr. sc. Anica Bilić, znanstvena savjetnica i voditeljica Centra za znanstveni rad HAZU u Vinkovcima, podsjetila je da su Vinkovačke jeseni nastale iz potrebe za „identitetskom potvrdom” i očuvanjem nematerijalne baštine, prije svega šokačkog govora. „Za vrijeme Jeseni šokačka se rič čuje više nego ijednog drugog dijela godine”, naglasila je, ističući da dijalekt nosi simboličke i gospodarske vrijednosti u manifestacijskom turizmu.
Kulminacija dijalekta tradicionalno se događa na svečanom otvaranju, gdje redatelj Marko Sabljaković scenski uzdiže šokačku ekavicu i ikavicu. U prvim desetljećima manifestacije književnost je dominirala programom – od kazališnih predstava do recitala i otkrivanja spomen-ploča. Posebno se pamti JAZU-ov znanstveni simpozij „Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti” iz 1966., idejno povezan s akademikom Vanjom Radaušem.
Među autorima koji su ostavili trajan trag istaknuti su Miroslav Slavko Mađer sa scenarijem „Colonia Aurelia Cibalae” i neslužbenom himnom „I kad umrem pjevat će Slavonija”, te pučki pjesnik Đuka Galović s pjesmom „Slavonci smo i Hrvati pravi”.
Kako su se književni sadržaji s vremenom prorijedili, dr. Bilić je 2002. pokrenula ciklus znanstvenih predavanja kako bi obnovila vezu manifestacije i pisane riječi. Novi nastavak slijedi 16. rujna u Gradskoj knjižnici Vinkovci, gdje će održati predavanje „Zlatna i rumena jabuka u kulturnom imaginariju”. Time će odati počast nekadašnjoj „berbi jabuka” u Borincima, događaju koji je nekoć otvarao Jeseni i jabuku učinio heraldičkim znakom manifestacije.
Sudionici okruglog stola zaključili su da je upravo snažna povezanost šokačke riječi, književne baštine i suvremenog turizma ključna perspektiva za sljedećih 60 godina Vinkovačkih jeseni.