Nakon izvedbe predstave „Matija”, nastale prema romanu Drage Hedla, u kazalištu je održan okrugli stol na kojem su autorski tim, glumci i kritičari raspravili izazove i domete nove produkcije.
Redatelj i dramaturg Patrik Lazić istaknuo je osjećaj velike odgovornosti: roman u jednoj rečenici „sažima četrdesetak godina nečijeg života”, pa je dramatizacija zahtijevala precizno skraćivanje i slaganje materijala. Lazić ujedno predstavu vidi kao „neku vrstu suvremene tragedije s katarzom”, što, kaže, nosi i ljekovitost cijelog predloška.
Kazališni kritičar Igor Ružić opisao je projekt kao „predstavu koja se temelji na apsolutnom minimalizmu”, dok je dramaturg Željko Hubač ocijenio da ona nudi višeslojno čitanje i „emotivno ogoljavanje u predstavi u čijem je središtu tragičan događaj”.
Ulogu Matije obično tumači Domagoj Ikić, ali je zbog kratkog roka večeras uskočio Davor Tarbuk. „Radi se o dvije različite osobe pa ni interpretacija ne može biti ista, ali je osjećaj uvijek osjećaj”, objasnio je Tarbuk razliku dviju verzija naslovnog lika.
Glumicu Loredanu Gašparović predstava je duboko potresla. Pohvalila je minimalističku režiju i ansambl: „Ovom predstavom doživjela sam život, ali i nadu u budućnost.” Posebno je izdvojila Doris Šarić Kukuljicu, „pojam na sceni već desetljećima”, te Dražena Bratulića koji je „sjajno dao tatu Dragu – velikom snagom, a pritom nije zapao u patetiku”.
Bratulić je podsjetio da je u projekt ušao preko audicije te naglasio dokumentarni pristup s „umetnutim pričama života prije tragedije”. Šarić Kukuljica smatra da najveći teret drame nosi „smrt djeteta” i podcrtava važnost iskrenosti: dramatizacija, kaže, „nije romantizirana”, a predstava otvara i intimna i politička pitanja.
Publika je doživljaj nagradila prosječnom ocjenom 4,71, potvrđujući da je „Matija” uspjela spojiti sirovu emociju, minimalizam i katarzu u snažno kazališno iskustvo.