„Zamrzavanje vojnog roka nije ni trebalo dopustiti”, upozorava prof. dr. sc. Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost i predavač na Veleučilištu Velika Gorica, komentirajući naglo jačanje obrambenih proračuna u Hrvatskoj i diljem Europe.
Prema Ogorcu, gotovo dva desetljeća minimalnih ulaganja u Oružane snage Republike Hrvatske dovela su do situacije u kojoj država mora „u kratkom roku nabaviti vrlo skupe sustave i osposobiti posade”, što smatra izuzetno složenim i financijski zahtjevnim procesom.
Politički potres izazvan ruskom agresijom na Ukrajinu, dodaje Ogorec, pokrenuo je paket ekonomskih i drugih sankcija Moskvi te „iznova aktualizirao pouzdani kišobran NATO-a”. Svijest o sigurnosnoj ugrozi natjerala je europske članice da preispitaju vlastite obrambene sposobnosti, kapacitete i opremljenost, a rezultat je ubrzano naoružavanje diljem kontinenta.
Ogorec napominje da se Hrvatska u tom novom europskom sigurnosnom okruženju ne može osloniti samo na kolektivnu zaštitu: „Ako sami ne ojačamo nacionalne snage, riskiramo kašnjenje u reakciji i manjak vjerodostojnosti unutar Saveza.”
Stručnjak drži da je ponovna aktivacija nekog oblika obveznog služenja vojske jedna od opcija koje bi Vlada trebala ozbiljno razmotriti, ali upozorava da „jednokratne, kampanjske mjere neće popuniti dugogodišnji vakuum”. Dugoročno planiranje, modernizacija tehnologije i stabilno financiranje, tvrdi, jedini su recept za pouzdanu obranu.
Za Hrvatsku, ali i za većinu europskih država, izazov je dvostruk: pronaći novac za modernu opremu i paralelno privući, obučiti i zadržati dovoljno ljudi za rad na složenim sustavima. „Nema brzih rješenja”, zaključuje Ogorec, „ali odgađanje odluka samo povećava ukupni račun koji ćemo kad-tad morati platiti.”