Stručnjak za sigurnost prof. dr. sc. Marinko Ogorec ocjenjuje da se iza kulisa vodi intenzivna „tiha diplomacija” Washingtona i Moskve, čiji je prvi rezultat mirovni prijedlog u 28 točaka – dokument koji, kako kaže, „izgleda kao da je napisan u Kremlju”.
Prema Ogorcu, summit američkog i ruskog predsjednika na Aljasci otvorio je pregovarački kanal koji je naknadno zatekao Europsku uniju i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Njihova brza reakcija u Ženevi iznjedrila je suprotan okvirni plan, no ni jedna strana zasad ne odustaje od maksimalističkih zahtjeva.
„Već sama činjenica da sukobljene strane ostaju pri svojim ciljevima ne ulijeva optimizam u skori završetak rata”, upozorava Ogorec, dodajući da trenutačna situacija na bojišnici ide u prilog Rusiji.
Nakon kritika iz Europe – francuski predsjednik Emmanuel Macron poručio je da američki prijedlog „treba poboljšati” – Washington i Kijev rade na revidiranom sporazumu koji bi trebao ublažiti percepciju ukrajinske kapitulacije. Hoće li taj tekst zadovoljiti i Moskvu i Kijev, ostaje neizvjesno.
Ogorec smatra da je dosadašnje ignoriranje Bruxellesa logična posljedica šireg pomaka u svjetskom poretku: „Predsjednik Trump Europu vidi kao sekundarnog aktera.” Po njegovu tumačenju, nekadašnja bipolarnost zamijenjena je američkim unilaterarizmom nakon raspada SSSR-a, a danas se rađa novi, multipolarni sustav u kojem glavne uloge preuzimaju SAD i Kina, uz povratak Rusije i sve ambiciozniju Indiju.
„Fokus geostrateških silnica seli se prema Pacifiku, a Europa poslije nekoliko stoljeća gubi središnje mjesto u svjetskim poslovima”, zaključuje Ogorec.
