Državno obećanje Sofije da od 1. srpnja osigura niz besplatnih antibiotika za djecu do sedam godina pretvorilo se u fijasko: do kraja mjeseca roditeljima je na raspolaganju bio samo jedan jeftin generički azitromicin u dvije doze koje proizvodi bugarska farmaceutska tvrtka.
Prema planu Nacionalnog fonda za zdravstveno osiguranje (NHF), djeca su trebala bez plaćanja dobivati lijekove za 117 dijagnoza akutnih zaraznih bolesti. Parlament je početkom godine za tu namjenu izdvojio pet milijuna eura, a vodeći zastupnici vladajuće koalicije davali su čvrsta jamstva da će se program pokrenuti na vrijeme.
No farmaceutske su kompanije pokazale slab interes za potpisivanje ugovora, pa je NHF umjesto najavljenog paketa osigurao tek spomenuti azitromicin. Pedijatri, obiteljski liječnici i bolnički specijalisti s kojima je razgovarao Euractiv upozoravaju da bi masovna primjena samo jedne djelatne tvari mogla potaknuti razvoj antimikrobne rezistencije, osobito u siromašnim dijelovima zemlje i romskim četvrtima većih gradova gdje bi roditelji iz ekonomskih razloga posezali upravo za besplatnom opcijom.
Pedijatrica i liječnica obiteljske medicine iz Sofije Margarita Sharkova oštro kritizira vladinu odluku:
„The state’s decision to offer free antibiotics was populist.”
Prema njezinu mišljenju, azitromicin koji je trenutačno dostupan „not even a first-line treatment”, a ista sredstva mogla su se, kaže, „far more wisely” usmjeriti u prevenciju, primjerice na besplatna cjepiva protiv vodenih kozica.
Sharkova smatra razumljivim što proizvođači izbjegavaju državu jer „we all know how the Health Fund pays for medicines”. Bugarska, naime, zahtijeva visoke rabate kako bi smanjila troškove, dok kompanije kroz redovnu mrežu ljekarni ostvaruju veću zaradu uz manje birokracije.
Ministar zdravstva Sylvi Kirilov početkom srpnja ustvrdio je da je učinio sve kako bi ubrzao postupak odobravanja lijekova na teret javnih sredstava. Ipak, vlada je u međuvremenu potvrdila da će pokrivati samo najjeftiniji proizvod u svakoj kategoriji, što znači da će roditelji za novije generacije antibiotika i dalje morati plaćati iz vlastitog džepa.
Nedostatak rezultata nije jedini problem: Bugarska također nije uspjela iskoristiti predviđena sredstva za biomarkere u onkološkoj dijagnostici u 2025. godini jer još nije odobrila potrebne procedure.
Ministarstvo zdravstva poručuje da su svi nositelji odobrenja za stavljanje lijeka u promet pozvani dostaviti dokumentaciju za uvrštenje svojih proizvoda na Pozitivnu listu lijekova, no za sada konkretnih pomaka nema.
U međuvremenu liječnici upozoravaju da svako odgađanje povećava rizik da se djeca u Bugarskoj liječe suboptimalno i da se, paradoksalno, kroz projekt namijenjen zaštiti najmlađih – ubrza širenje rezistentnih sojeva bakterija.