Posljednji međunarodni sporazum koji obuzdava američki i ruski nuklearni arsenal – Novi START – prestaje vrijediti u četvrtak, a na pomolu nema dogovora o produljenju.
Sporazum iz 2010. ograničava broj raspoređenih bojevih glava na 1 550 te postavlja stroge mehanizme provjere. Kad sat otkuca, prestat će vrijediti i ta ograničenja, čime dvije najveće nuklearne sile po prvi put od kraja Hladnog rata ostaju bez ikakvog međusobnog nadzora.
Moskva je još u rujnu predložila jednodijelno produljenje ugovora. Vladimir Putin tada je naglasio da je riječ o „jedinstvenoj prilici” da se sačuva stabilnost. Donald Trump, upitan o toj ponudi dok se ukrcavao u helikopter, kratko je odgovorio da mu prijedlog „zvuči kao dobra ideja”, ali nikakvi daljnji pregovori nisu uslijedili.
Prema riječima visokog dužnosnika Bijele kuće, Trump „želi šire ograničenje nuklearnog oružja i uključivanje Kine u pregovore”, no nije precizirao vremenski okvir ni mehanizam za takav trostrani sporazum.
Stručnjaci upozoravaju da administracija koja je marginalizirala karijerne diplomate teško može voditi kompleksne pregovore. Daryl Kimball iz Udruge za kontrolu naoružanja smatra da predsjednik „ima ispravan instinkt, ali do sada nije provodio koherentnu strategiju”. Jon Wolfsthal, bivši savjetnik za nuklearna pitanja, dodaje da bi dvojica čelnika „mogla jednostavno podići slušalice i produžiti ugovor — to je lak zadatak koji se trebao riješiti prije mjeseci”.
Istek ugovora utjecao je i na simbolični „Sat sudnjeg dana”, koji je nedavno pomaknut bliže ponoći, označavajući povećani rizik globalnog nuklearnog sukoba.
Ako se u posljednjim satima ne pronađe rješenje, četvrtak će označiti kraj jednog od temelja poslijeratne sigurnosne arhitekture i otvoriti put utrci u razmještanju novih nuklearnih sustava, bez ikakvog pravno obvezujućeg ograničenja.
