Još donedavno s hrvatskih navoza isplovljavali su brodovi koje je struka proglašavala najljepšima na svijetu. Danas se najveći škverovi natječu za poslove demontaže azbesta, a propali ugovor na talijanskom trajektu „Moby Drea” u splitskom Brodosplitu ilustrira dubinu pada.
• Tri milijuna eura nestale zarade Glasnogovornik Brodosplita procijenio je da je otkazivanje radova na „Moby Drei” – kao i na još jednom sličnom brodu – škver stajalo oko tri milijuna eura prihoda. Ta je svota nekadašnjem gigantu tek kap u moru nekadašnjih narudžbi, ali u današnjim okolnostima postaje ključna.
• Sjećanja na vrhunac slave Krajem osamdesetih u istom su pogonu sagrađeni putnički brodovi „Amorella” i „Isabella”, tada proglašeni najboljim novogradnjama na svijetu. Procijenjena vrijednost od oko 50 milijuna američkih dolara (po brodu ili ukupno, teško je danas utvrditi) samo naglašava kontrast u odnosu na današnje poslove.
• Što je ostalo od velikih pet
- „3. maj”, Rijeka – Nastavlja rad pod novom tvrtkom, dok je stara opterećena golemim dugovima i oglašena za prodaju. Izgradnja se nastavlja, ali financijska sigurnost ovisi o pronalasku snažnog kupca.
- „Uljanik”, Pula – Formalno radi, no budućnost mu visi o koncu. Na navozu još stoji brod čije se porinuće očekuje tek iduće godine, gotovo deset godina nakon početka gradnje.
- Brodosplit, Split – Suočen je sa zahtjevom Gradskog vijeća da mu se oduzme koncesija na pomorskom dobru. Većinski vlasnik odgovorio je najavom restrukturiranja i programa oporavka.
- Kraljevica – Nekada najstarije hrvatsko brodogradilište ugašeno je, no u istom prostoru privatni Dalmont uspješno sklapa novogradnje i remonte.
- Trogir – U većinskom privatnom vlasništvu, mediji su 2023. naveli potpis ugovora za gradnju 130-metarske megajahte vrijedne preko 100 milijuna eura. O napretku projekta od tada nema službenih vijesti.
• Ratna specijalka ostala na pola puta U Jugoslaviji su Split i Kraljevica imali posebne vojne pogone. Hrvatska je poduprla nastavak tradicije i naručila pet obalnih ophodnih brodova za Obalnu stražu. Nakon brojnih peripetija isporučeni su tek prototip OOB-31 „Omiš” i OOB-32 „Umag”; preostala tri broda ostala su na papiru.
• Kuda dalje? Unatoč višegodišnjim državnim potporama, planovima restrukturiranja i povremenim optimističnim najavama, domaća brodogradnja i dalje se bori za preživljavanje. Ključni su svježi kapital, pouzdani naručitelji i jasna strategija. Bez toga, nekadašnja industrijska perjanica mogla bi postati tek fusnota u vlastitoj pomorskoj povijesti.