Nekad je za prognozu vremena na obali bilo dovoljno u predvečerje „poć na rivu“ i pratiti kako Sunce "počinje za Usorku" ili ima li Velebit „kapu od bure“. Danas meteorološki bilteni, satelitske snimke i specijalizirani modeli poput ALADIN-a nude precizne podatke u realnom vremenu – ali pomorske nesreće i dalje se događaju.
• Statistika pokazuje da su ljetne oluje na Jadranu najčešće upravo u srpnju i kolovozu. Prate ih jaki vjetrovi, pljuskovi, tuča i munje, a nautičarima dolaze gotovo bez najave.
• Suvremena hrvatska meteorološka služba kombinira radarske podatke, satelitske slike, sustave za detekciju munja te radiosondažna mjerenja. Prognostičari zatim izrađuju kratkoročne prognoze koje zapovjednici brodova mogu pratiti preko računala, mobilnih aplikacija ili VHF radija.
• ALADIN nautičarima nudi detaljne karte naoblake, oborina, tlaka, smjera i udara vjetra. Uz to, dostupni su meteogrami i trodnevne prognoze valova za male lokalitete duž obale.
• Unatoč tehnologiji, brojni brodovi i dalje nemaju internet na mostu. U tim slučajevima kapetani se oslanjaju na vizualno promatranje – naročito na razvoj kumulonimbusa, brzi pad tlaka zraka i nagli porast vlage – te na redovite prognoze koje obalne radio-postaje emitiraju preko VHF-a.
Posljedice nepažnje
Prije tjedan dana snažna je oluja pogodila srednji Jadran. U akvatoriju Visa havarirala su tri plovila, a dobrovoljni vatrogasci iz Komiže spasili su 16 brodolomaca. Nevrijeme je bilo najavljeno, što otvara pitanje zašto posade nisu ranije potražile zaklon.
Stručnjaci podsjećaju da „kontinuirano praćenje vremenske prognoze“ ostaje prvi preduvjet sigurne plovidbe. Ako oluju nije moguće izbjeći, posada i brod moraju se na vrijeme pripremiti ‒ od zatvaranja svih otvora do osiguravanja opreme i upaljenih navigacijskih svjetala. U protivnom, čak i najsuvremeniji modeli ostaju samo – neiskorištena karta spasa.