Internet je prije pola stoljeća krenuo kao vojni eksperiment, a danas oblikuje gotovo svaki aspekt ljudskog života – od gospodarstva i politike do kulture i svakodnevne komunikacije.
Prvi koraci i munjeviti rast • 1969.: američki vojni projekt ARPANET temeljen na TCP/IP protokolima počinje spajati računala na velike udaljenosti. • 6. kolovoza 1991.: objavljena je prva internetska stranica info.cern.ch s tek 153 riječi koje objašnjavaju World Wide Web. • Internetu su trebale samo četiri godine da dosegne 50 milijuna korisnika; radiju je za to trebalo 38, a televiziji 13 godina.
Promijenjena percepcija Sumnje u vrijednost mreže izražavali su još početkom 1990-ih Noam Chomsky i američki predsjednik Jimmy Carter, dok su vizionari poput Billa Gatesa već tada najavljivali „gradski trg globalnog sela“. Danas, procjenjuje se, oko dvije trećine čovječanstva još nema potpun pristup mreži, ali njezin utjecaj na globalne procese više nitko ozbiljan ne dovodi u pitanje.
Širenje prema Webu 4.0 Europska komisija je 2023. usvojila strategiju za Web 4.0 i virtualne svjetove s ciljem stvaranja otvorenog, sigurnog i uključivog digitalnog okruženja. Dokument potiče razvoj: • imerzivnih tehnologija, • umjetne inteligencije, • digitalnih simulacija. Virtualni svjetovi, ističe se, brišu granicu između fizičkog i digitalnog te mogu unaprijediti industriju, obrazovanje i javne usluge.
Borba za model upravljanja Od 2024. traju oštre rasprave o budućem upravljanju internetom. Dosadašnji multistakeholder model – u kojem odgovornost dijele vlade, poslovni sektor, civilno društvo i tehnička zajednica – suočen je s prijedlozima jačeg državnog nadzora. Ključne teme uključuju otvorenost mreže, kibernetičku sigurnost, razvoj digitalne infrastrukture i zaštitu ljudskih prava na internetu.
Hrvatska se priključila 1992. Hrvatska je 17. studenoga 1992. dobila prvu vezu prema svijetu kada je Sveučilišni računski centar (SRCE) spojio Zagreb i Beč linijom od 9,6 kbps. Taj se datum obilježava kao službeni početak interneta u Hrvatskoj i temelj je današnje Hrvatske akademske i istraživačke mreže CARNet.
Pogled u budućnost Dok umjetna inteligencija, metaverzum i virtualni svjetovi vode mrežu u novo doba, ostaje otvoreno hoće li internet postati sredstvo opće dobrobiti ili alat potpune kontrole. Citirajući pisca znanstvene fantastike Isaaca Asimova: „Ne plašim se računala. Plašim se kad ih nema.“ Upravo će način na koji društvo postavi pravila za sljedeću fazu razvoja odrediti kakvu će ulogu internet imati u „vrlom novom svijetu“ koji već kuca na vrata.