Zapadni analitičari posljednjih su dana opet usmjerili reflektore na Srbiju nakon vala uhićenja koji povezuje Beograd s nizom nasilnih incidenata u Europi.
Naime, moldavska policija je neposredno prije tamošnjih izbora provela 250 racija i privela 74 osobe. Prema tvrdnjama vlasti u Kišinjevu, osumnjičeni su se "obučavali u kampovima u Srbiji" gdje su, navodno, učili taktike napada na snage sigurnosti s ciljem ometanja europskog kursa Moldavije.
Četiri dana kasnije i srpska policija je reagirala: privedena su dvojica Srba pod sumnjom da su od 16. srpnja do 12. rujna organizirali paravojnu obuku za 150 do 170 Moldavaca i Rumunja. Još jedanaest Srba uhićeno je tri dana poslije zbog sumnje da su početkom rujna u Parizu ostavljali odsječene svinjske glave ispred više džamija te da su, između travnja i rujna, zelenom bojom gađali židovske ustanove u francuskoj prijestolnici.
Srbijansko Ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da su osumnjičeni prošli obuku u Srbiji "po nalogu strane obavještajne službe", a cilj im je bio „potaknuti mržnju, diskriminaciju i nasilje prema osobama različitog podrijetla, boje kože ili vjere”. Francuske vlasti još su u lipnju optužile trojicu Srba za sličan napad bojom, također sumnjajući na rusku pozadinu.
Stručnjaci za sigurnost upozoravaju da je teško zamisliti kako bi se takvi kampovi mogli organizirati bez znanja domaćih službi. Još tijekom 2024., uoči moldavskih predsjedničkih izbora, kružile su informacije o sličnim ruskim centrima za obuku u Srbiji i u Republici Srpskoj, ali Beograd tada nije reagirao.
Sadašnja uhićenja otvaraju neugodno pitanje: služi li Srbija kao platforma za ruske pokušaje destabilizacije Europe? Dilema dolazi u trenutku kad predsjednik Aleksandar Vučić nastoji održati politiku balansiranja između Moskve, Bruxellesa, Washingtona i Pekinga. Dok su investicije stizale sa svih strana, pritisak raste:
• Bruxelles izražava sve veću zabrinutost zbog postupanja vlasti prema prosvjednicima; povjerenica za proširenje Marta Kos nedavno je poručila: „Imamo problem u Beogradu.” • Europska pučka stranka razmatrala je sankcije, pa čak i isključenje Vučićeve Srpske napredne stranke. • Moskva se pak ljuti zbog isporuke srpske municije Ukrajini, a i Beograd i Kremlj strahuju od najavljenih američkih sankcija protiv Naftne industrije Srbije, u većinskom ruskom vlasništvu.
U takvom kontekstu mnogi se pitaju jesu li nagla uhićenja pokušaj da se umire Zapad i izbjegnu nove sankcije. Za sada je to, kako priznaju i sami analitičari, tek špekulacija.
Vučić, međutim, paralelno zaoštrava retoriku i prema Istoku i prema Zapadu. U razgovoru za njemački Frankfurter Allgemeine Zeitung ruske je optužbe nazvao „nesumnjivo najuvredljivijom izjavom protiv Srbije“ koju je ikada čuo, dok je istodobno optužio zapadne obavještajne službe da financiraju „revoluciju u Srbiji“, bez pružanja dokaza.
Zasad ostaje nejasno hoće li aktualna akcija srpskih vlasti zadovoljiti europske i američke partnere ili će se pritisak dodatno pojačati. Jedno je, ipak, izvjesno: Beograd se sve teže održava na tankoj liniji između Istoka i Zapada, a svaki novi slučaj izvanrednih obuka ili nasilnih incidenata samo produbljuje sumnje u srpsku neutralnost.
