Sve više hrvatskih domova okreće se vlastitoj proizvodnji energije uz pomoć sunca, vjetra, biomase i topline iz tla – prirodnih sustava koji se, za razliku od fosilnih goriva, ne mogu iscrpiti.
Glavni motiv ostaje ušteda: postavljanje solarnih panela, malih vjetroturbina ili toplinskih pumpi smanjuje račun za struju i grijanje, a istodobno ublažava klimatske promjene jer se troši manje ugljena, nafte i plina. Uz manju potrošnju iz mreže, kućanstva postaju otpornija na poskupljenja i nestanke električne energije.
Padu ulaganja pogoduje sve pristupačnija tehnologija. Stručnjaci ističu da se prosječan solarni sustav danas može isplatiti u nekoliko godina, pogotovo ako se pridruži baterija za pohranu viška struje. Toplinske pumpe, koje crpe energiju iz zraka, vode ili zemlje, troše malo električne energije, ali zauzvrat daju veliku količinu topline, čime značajno smanjuju potrošnju klasičnih goriva.
Na vjetrovitim područjima rastu i male vjetroturbine. Proizvedena električna energija – ako je ima više nego što kuća troši – može se pohraniti ili predati natrag u mrežu. Biomasa ostaje važna zimska opcija: peći na drvene pelete ili bioplin zagrijavaju prostor gotovo bez fosilnih emisija jer se kao gorivo koriste prirodni ostaci.
Ipak, ulazni trošak postavlja barijeru mnogim obiteljima. Premda su cijene sustava pale, instalacija zahtijeva precizno planiranje i solidan budžet. Pomoć stiže kroz državne subvencije i poticaje, a detaljne smjernice dostupne su u edukativnoj brošuri „200 EE savjeta” koju je objavio Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.
Drugi je izazov ovisnost o vremenu: sunčani dani i vjetroviti sati znače veću proizvodnju, dok mirne i oblačne periode treba premostiti. Zato se tržište baterija ubrzano razvija; spremnici električne energije pomažu pretvoriti dom u mali, samostalni energetski organizam.
Unatoč preprekama, trend je jasan: svaki novi solarni panel, vjetroturbina ili toplinska pumpa dio je globalne tranzicije prema čistijem, sigurnijem i ekonomski isplativijem energetskom sustavu.