Riječki (točnije, kostrenski) izdavač Lektira d.o.o. krajem prošle godine objavio je novo hrvatsko izdanje romana „Oblomov” Ivana Gončarova, gotovo stoljeće i pol nakon prvog prijevoda i 166 godina nakon izvorne ruske objave.
Direktor nakladničke kuće Valter Lisica za naš list objašnjava da je odluku pogurala trajna aktualnost glavnog lika: „Uvijek je intrigantno pitanje zašto je neki pisac stotinama godina zanimljiv publici.” Po njemu se u liku Ilje Iljiča Oblomova – plemića čija ga letargija gura u propast – zrcale i današnje dileme: sukob zone komfora i nužne promjene, želja za ciljevima nasuprot zavodljivoj dokolici.
„Oblomovština i danas egzistira jer se radi o karakternom sklopu pojedinca”, kaže Lisica, podsjećajući da se apatija i eskapizam suvremenog čovjeka prepoznaju u svakodnevnom odgađanju odluka. Citira i naslovnog junaka: „Od trenutka kada sam postao svjestan sebe, osjećao sam da već venem.”
Iako sam Gončarov nije dosegnuo globalnu slavu Tolstoja ili Dostojevskog, Lisica ga svrstava „uz sam bok najvećih djela svjetske književnosti”. Novo izdanje stoga dolazi u biblioteci Must read, seriji kojom Lektira spaja tradicionalne lektirne naslove i suvremene književne vrhunce, nastavljajući bogatu nakladničku baštinu Kvarnera.
Lisica vjeruje da će roman pronaći i novu, mlađu publiku: „Unatoč tome što je zaglavljen u inertnosti, Oblomov nudi duboka razmišljanja o univerzalnim temama, ljudskosti i ranjivosti.”
Novo izdanje prati opsežan pogovor koji suvremene čitatelje vodi kroz povijesni kontekst, ali i postavlja pitanje koliko je 21. stoljeće doista odmaklo od oblomovštine – kronične navike da se, pred izazovima, ostane u krevetu i sanjari o životu koji bi možda mogao biti.