Nova povijesna drama „Nürnberg” scenarista i redatelja Jamesa Vanderbilta stiže u hrvatska kina 14. studenoga, a već izaziva žustre rasprave o naravi zla, zavodljivosti moći i zlokobnim paralelama s današnjicom.
Film se temelji na knjizi „The Nazi and the Psychiatrist” koja prati američkog vojnog psihijatra Douglasa Kelleya (tumači ga Rami Malek) tijekom više od 80 sati razgovora s Hermannom Göringom i još 21 nacističkim čelnikom prije suđenja u Nürnbergu 1945./46. godine. Göringa, Hitlerova čovjeka broj dva, utjelovio je Russell Crowe, dok Michael Shannon igra američkog suca Vrhovnog suda Roberta Jacksona, glavnog tužitelja procesa.
„Göring je bio smiješan, društven i šarmantan. Volio je suprugu i djecu, i upravo je to najstrašnije”, kaže Vanderbilt. Ta dvosmislenost—monstrum koji u obitelji djeluje poput brižnog oca—bila je, tvrdi redatelj, ključna za prikaz „banalnosti zla”.
Malek priznaje da ga je uloga natjerala da ponovno preispita vlastitu ideju o pojmu zla: „Banalnost svega toga pogodila je i mene i Douglasa Kelleya. Ovakvi se užasi mogu pojaviti bilo gdje, u bilo kojem političkom sustavu, ako im okrenemo leđa.”
Shannon pak hvali Croweovu zaraznu energiju na setu: „Russell je kao Göring okupio cijelu ‘ekipu’ nacističkog vrha; ulazili su pjevajući. Ta karizma upravo je ono što publiku tjera da preispita vlastitu sklonost idolima.”
Klasika nasuprot novom valu Vanderbilt je tijekom predprodukcije pogledao i hvaljeni film „The Zone of Interest”, koji strahote Holokausta prikazuje bez eksplicitnih prizora. „Naš je pristup klasičniji”, objašnjava, pa „Nürnberg” uključuje pet minuta autentičnih logoraških snimaka prikazanih tijekom suđenja. Shannon otkriva da je snimanje te sekvence bilo izuzetno mučno: „Nisam želio da kamera bude na meni. Ne možete ‘glumiti’ dok gledate takve slike.”
Rečenice koje odzvanjaju danas Jedna od najpotresnijih replika u filmu je Göringova konstatacija da je Hitler „opet učinio da se osjećamo Nijemcima”. Vanderbilt ju je napisao još 2014., ali nije ju izbacio ni nakon što su, kako priznaje Malek, slični slogani postali dio suvremene političke retorike. „Svatko tko prati politiku prepoznat će odjeke današnjice”, dodaje glumac.
Shannon ide i korak dalje: „Opasnost nije u filmu, ona je svuda oko nas. Lakše nas zavara šarm nego istina, i to bi nam moglo doći glave.” Glumac kaže da današnju Ameriku doživljava kao „noćnu moru” te opisuje zemlju kao „mentalno bolesnu” i „sve disfunkcionalniju”.
Klasična drama, nužno gledanje Unatoč teškoj temi, autor i glumci uvjeravaju da „Nürnberg” nije „film od špinata” koji se gleda samo zbog obrazovanja. Shannon smatra da bi „morao biti obavezno gradivo”, ali i da nudi „grandioznu, staromodnu kino-zabavu”. Vanderbilt dodaje kako je cilj bio izbjeći didaktiku i publici pružiti osjećaj „zavodljive, ali istodobno duboko uznemirujuće vožnje kroz povijest”.
„Nürnberg” u hrvatska kina stiže 14. studenoga, a u australska 4. prosinca. Sudeći po reakcijama glumačke postave, film bi mogao postati jedan od nezaobilaznih komentara na prošlost koja—kako sami autori upozoravaju—nikada u potpunosti ne prolazi.