Hrvatska će uskoro morati odlučiti hoće li graditi vlastitu nuklearnu elektranu, upozorava predsjednik Instituta za nuklearnu energiju Duško Čorak.
Čorak podsjeća da je potrošnja električne energije u zemlji posljednjih godina rasla više od tri posto godišnje. „S današnjih 20 TWh mogli bismo do 2050. narasti na 45 do 50 TWh”, procjenjuje i ističe da više od pola potreba trenutno podmirujemo uvozom.
„Energetski sustav je kralježnica gospodarstva; bez samodostatnosti dovedena je u pitanje i nacionalna sigurnost”, naglašava Čorak. Dodaje da se elektroenergetski projekti planiraju desetljećima unaprijed, a sama gradnja traje deset i više godina, pri čemu je nuklearka „puno kompliciranija jer treba napraviti mnogo toga prije nego što radovi uopće započnu”.
Lokacija – ključna ne samo za sigurnost nego i za razvoj kraja
Odabir mjesta bit će presudan. Elektrana snage 1000 MW mogla bi, prema Čoraku, godišnje generirati između 600 milijuna i milijardu eura prihoda, zaposliti oko tisuću radnika u pogonu i pet puta više tijekom gradnje. „Znate što to znači za lokalnu zajednicu?”, pita Čorak.
Kao moguće lokacije navodi se otok Vir, Prevlaka kod Ivanića i Erdut kod Dalja – ista mjesta koja su bila u igri još 1974., kada je počeo projekt Krško, ali hrvatska nuklearka tada nije realizirana.
Strahovi postoje, ali standardi sigurnosti su najveći
„Svijet je prvi put upoznao nuklearnu energiju kroz vojnu uporabu i logično je da postoji strah. No, upotreba u civilne svrhe potpuno je druga priča”, tvrdi Čorak. Prema njegovim riječima, nijedna gospodarska grana ne posvećuje toliko pažnje sigurnosti i zaštiti okoliša. „Nuklearna energija je najbolje što je ljudski um stvorio – dobivati energiju iz atoma.”