Virus humane imunodeficijencije poznat je po sposobnosti da desetljećima miruje u ljudskom tijelu, što zahtijeva cjeloživotnu antiretrovirusnu terapiju. Tim znanstvenika sa Sveučilišta Western i Sveučilišta Calgary sada je otkrio precizne obrasce kojima se HIV skriva u različitim tkivima, otvarajući mogućnost razvoja ciljanih terapija za njegovo trajno uklanjanje.
Istraživači su analizirali rijetke uzorke mozga, krvi i probavnog sustava prikupljene od pacijenata u ranim godinama pandemije. Otkrili su da se HIV ne ugrađuje nasumično u genom domaćina, nego prati jedinstvene „karte” za svako tkivo:
• Mozak – virus izbjegava aktivne gene i integrira se u manje aktivne regije DNK, čime ostaje „nevidljiv” imunološkom sustavu. • Krv – provirus se učestalo ugrađuje blizu gena koji su upravo u fazi transkripcije, što olakšava povremeno ponovno aktiviranje virusa. • Probavni sustav – otkriven je kombinirani obrazac, s virusom raspoređenim i u aktivnim i u tihim dijelovima genoma, čineći crijeva jednim od glavnih rezervoara infekcije.
Ovakva prilagođena strategija omogućuje HIV-u da preživi čak i uz suvremene antiretrovirusne lijekove koji uspješno zaustavljaju replikaciju, ali ne mogu dohvatiti pritajene viruse. Znanstvenici ističu da razumijevanje tih „skrivenih adresa” može biti „ključni korak” prema terapijama koje bi ciljano „utišale” ili potpuno eliminirale virus iz određenih tkiva.
Nova saznanja pružaju konkretne mete za buduće lijekove i potiču nadu da će borba protiv HIV-a prijeći s doživotnog suzbijanja na trajno izlječenje.