Konferencija u organizaciji Večernjeg lista, uz suorganizaciju Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, okupila je ključne dionike iz prometa, industrije i javne uprave kako bi se raspravilo o projektima koji bi trebali unaprijediti hrvatski željeznički sustav. U fokusu je strateški iskorak prema održivoj i konkurentnijoj mobilnosti, poduprt ulaganjima od više od šest milijardi eura iz europskih i nacionalnih izvora.
Ova ulaganja obuhvaćaju modernizaciju infrastrukture i voznog parka. Dok se dio sredstava usmjerava u obnovu pruga i primjenu naprednih sigurnosnih sustava, važan segment čini nabava čak 70 novih elektromotornih i baterijskih vlakova do kraja godine, što će predstavljati polovicu flote nacionalnog putničkog prijevoznika. Time se ne povećava samo udobnost za putnike, nego i smanjuju emisije, čime željeznica postaje sve relevantnija u kontekstu energetske učinkovitosti i okolišne održivosti.
Sudionici konferencije naglasili su potrebu za bržom provedbom projekata, uklanjanjem prepreka u zakonodavstvu i javnoj nabavi te boljom koordinacijom svih uključenih dionika. Naglasak je stavljen i na važnost digitalizacije, kako u planiranju voznog reda, tako i u praćenju pošiljki i automatizaciji usluga. Pritom se potiče suradnja s lokalnom zajednicom i regionalnom samoupravom, kako bi modernizacija željeznice bila prilagođena stvarnim potrebama stanovništva.
Jedna od ključnih tema je obnova voznog parka, u rasponu od financijskih modela nabave novih vlakova do tehnoloških zahtjeva usklađenih s europskim standardima. Baterijski i hibridni vlakovi predstavljaju iznimno zanimljivu opciju za manje razvijene ili nedelektrificirane dionice mreže, što otvara prostor za inovacije i perspektive domaće industrije.
Uz sve izazove, željeznica se nameće kao glavni nositelj održivih prometnih promjena. Konferencijski zaključci idu u smjeru stvaranja jedinstvene vizije razvoja željezničkog sustava, s ciljem da Hrvatska iskoristi povijesno velike investicije te na taj način ojača svoju prometnu i gospodarsku konkurentnost. U konačnici, složeni proces digitalne i infrastrukturne transformacije hrvatskih željeznica trebao bi rezultirati učinkovitijim putovanjima, razvojem domaćih tehnologija i snažnijom odgovornošću prema okolišu.