Hrvatski sabor usvojio je Zakon o prostornom uređenju koji donosi najradikalnije promjene u upravljanju prostorom od osamostaljenja. Za prijedlog Vlade glasovalo je 76 zastupnika, čime je omogućeno da privatni ulagači lakše dođu do zemljišta potrebnog za velike projekte.
Ključna odredba predviđa da investitor koji je otkupio najmanje 51 posto čestica unutar planiranog zahvata može zatražiti izvlaštenje preostalih vlasnika. Time se prvi put u hrvatsko zakonodavstvo unosi mogućnost da se privatna imovina oduzme radi projekta koji nije javni, nego poslovni interes.
Protivnici zakona upozoravaju da se mehanizmom prisilnog oduzimanja stvara presedan koji potkopava ustavno pravo na vlasništvo i prostorne ovlasti gradova i općina. Tvrde da će lokalne samouprave izgubiti ključnu ulogu u planiranju, a građani u pregovorima s investitorima ostati bez stvarnog utjecaja.
Zagovornici pak ističu da će nova pravila ubrzati realizaciju strateških zahvata, smanjiti administrativne barijere i potaknuti investicijski ciklus, osobito u turizmu i energetici, gdje su parcele često rascjepkane.
Zakon stupa na snagu osam dana nakon objave u Narodnim novinama. U praksi će ga provoditi županijski uredi za prostorno uređenje, a prvi test bit će već najavljeni ulaganja u priobalnim zonama.
Dok jedni vide priliku za gospodarski rast, drugi u novim pravilima čitaju prijetnju temeljnom demokratskom načelu zaštite privatnog vlasništva. Rasprava koja je zakonu prethodila pokazala je da će borba za prostorni suverenitet sada dobiti i pravni nastavak na sudovima i pred Ustavnim sudom.