Oko 103 milijuna kućanstava diljem Europske unije od 2028. godine plaćat će više zbog uvođenja jedinstvenog tržišta ugljika za zgrade i cestovni promet, pokazuje istraživanje zaklade Bertelsmann.
Prema analizi, cijena od 60 eura po toni ispuštenog ugljičnog dioksida:
• prosječno će podići godišnji trošak grijanja za 17 eura po kućanstvu; • najteže će pogoditi srednju i istočnu Europu, gdje fosilna goriva i dalje dominiraju.
Hrvatska je treća na listi zemalja s najvišim očekivanim poskupljenjem: prosječan račun za grijanje rastao bi za 207 eura na godinu. Ispred su Poljska sa skokom od 372 eura i Slovačka s 243 eura. Slovenska kućanstva mogla bi plaćati 198 eura više.
U državama koje već dugo ugrađuju cijenu ugljika u energente trend je obrnut. Švedska bi uz istu cijenu certifikata mogla bilježiti prosječno pojeftinjenje od 273 eura godišnje, a Danska od 102 eura.
Zaklada ističe kako je cilj mehanizma potaknuti kućanstva i poduzeća na postupno napuštanje fosilnih goriva te ubrzati prelazak na čišće oblike energije. Ipak, nejednaki utjecaj novih troškova otvara pitanje socijalne pravednosti i potrebe za kompenzacijskim mjerama u najpogođenijim regijama.