Vatikan se ponovno suočava s optužbama za financijske malverzacije: bivši vatikanski glavni revizor Libero Milone tvrdi da je državna agencija APSA raspolagala alatom kojim je mijenjala imena i brojeve računa u već poslanim SWIFT nalozima, stvarajući, kako kaže, „skeleton key for money laundering”.
Milone, bivši partner u Deloitteu kojega je pokojni papa Franjo 2015. doveo kako bi uveo red u vatikanske knjige, izbačen je dvije godine poslije uz optužbu da špijunira. Danas tvrdi da je odstranjen jer je otkrio nezakonite transfere povezane s tadašnjim policijskim šefom i kardinalom Giovannijem Angelom Becciuom, pravomoćno osuđenim za pronevjeru 2023.
Na konferenciji za medije prošloga tjedna Milone je izjavio: „I have a piece of paper which says that they can change the transactions — they can change the name — at any time.” Dodao je da posjeduje još dokaza, ali ih zasad ne iznosi, naglašavajući da „ne ucjenjuje nikoga”.
Ključno upozorenje dobio je 2016. od australskog kardinala Georgea Pella, zaduženog za reformu financija. U pismu kojeg je Milone pokazao novinarima Pell piše da je „alerted” na zahtjev APSA-e „to amend the controls in the SWIFT system”, što naziva „potentially … illegal”.
Vatikan sve demantira. Glasnogovornik Matteo Bruni ocijenio je navode „potpuno neutemeljenima” te ustvrdio da APSA od 2015. više ne vodi privatne račune. Pozvao se na revizije nadzornog tijela ASIF i PricewaterhouseCoopersa provedene između 2020. i 2024. koje „nisu pronašle anomalije”.
Tehničku nemogućnost naknadnog uređivanja SWIFT poruka za POLITICO je potvrdio i anonimni stručnjak za sustav, navodeći digitalne potpise i enkripciju kao jamstvo nepovredivosti transakcija. Milone priznaje da ne zna kako je alat zaobišao zaštite, ali inzistira da je „vidio dokaze urednih izmjena”.
Optužbe stižu u osjetljivom trenutku za novoga papu Lea XIV. Kardinali su uoči konklave upozoravali na rastući proračunski manjak, dok donacije, osobito iz SAD-a, opadaju. Upravo zbog obećanja o financijskoj transparentnosti Leo je, prema insajderima, i izabran. Poticaj optimizmu kratko je donio IOR s iznadprosječnom zaradom, a potom i APSA s dobiti od 62,2 milijuna eura u 2024., no Miloneove tvrdnje prijete narušiti stečeni kredibilitet.
Afera ujedno podsjeća na duge sjene prošlosti: od propasti Banco Ambrosiana i smrti „Božjeg bankara” Roberta Calvija 1982., do nedavne presude Becciuu zbog preplaćene londonske nekretnine koja je Svetu Stolicu stajala više od 100 milijuna eura.
Milone trenutno razmatra daljnje pravne korake nakon što je njegov tužbeni zahtjev za nezakoniti otkaz nedavno propao. U međuvremenu Vatikan nastoji uvjeriti donatore i međunarodne regulatore kako je era netransparentnih transfera – završena.