Globalno opterećenje rakom dramatično raste: međunarodna studija Instituta za zdravstvene metrike i evaluaciju (IHME) Sveučilišta u Washingtonu, objavljena u časopisu The Lancet, otkrila je da su se slučajevi raka u svijetu više nego udvostručili između 1990. i 2023. – s 9 na 18,5 milijuna. Broj smrtnih ishoda porastao je s približno 6 na 10,4 milijuna.
Do 2050. godine projekcije predviđaju čak 30,5 milijuna dijagnoza i 18,6 milijuna smrti. Iako je dobno standardizirana stopa smrtnosti globalno u padu, napredak je vrlo neravnomjeran. Bogatije države bilježe najveća poboljšanja, dok zemlje s nižim i srednjim prihodima i dalje imaju rast stope obolijevanja i smrtnosti.
„Svijest o rastućem teretu raka važna je kako bi se zdravstveni sustavi mogli pripremiti za najbolje načine za zadovoljavanje potreba. Ovaj napredak se ne događa dovoljno brzo da bi se ispunio cilj Ujedinjenih naroda o smanjenju preuranjenih smrti od nezaraznih bolesti, uključujući rak, za trećinu do 2030. godine”, upozorava Lisa Force, docentica na IHME-u.
Sjedinjene Američke Države primjer su suprotnog trenda: od 1990. do 2023. njihova je dobno standardizirana stopa incidencije pala s 428 na 342 slučaja na 100 000 stanovnika, a smrtnost s 169 na 114. No, unutar zemlje postoje velike geografske razlike.
Hrvatska je, pak, u crvenom dijelu karte. Dobno standardizirana stopa incidencije porasla je sa 212 slučajeva na 100 000 stanovnika 1990. godine na 305,5 u 2023. – rast od gotovo 44 %. Alarmantne brojke ukazuju da su potrebne brze i sveobuhvatne mjere.
Najveći sprječivi uzrok raka i dalje je duhan, odgovoran za svaku petu smrt. Slijede onečišćenje zraka, alkohol, nezdrava prehrana i visok šećer u krvi. Stručnjaci ističu kako bez snažnijih programa smanjenja izloženosti rizicima, kao i širenja probira i dostupnog liječenja, svijet neće obuzdati epidemiju raka.
Od 2010. do 2019. u SAD-u je zabilježen porast 14 vrsta karcinoma među osobama mlađima od 50 godina – uključujući rak dojke, debelog crijeva, bubrega i maternice – koji se često otkrivaju u kasnoj fazi jer simptomi dugo prolaze nezapaženo.
„Svaka će zemlja imati jedinstvene izazove. Ali dobro funkcionirajući zdravstveni sustavi, od prevencije i probira do liječenja i palijativne skrbi ili preživljavanja, bit će ključni. Smanjenje izloženosti poznatim rizicima poput alkohola, onečišćenja zraka, nezdrave prehrane i duhana također mora biti dio nacionalnih planova za kontrolu raka koji odražavaju lokalne potrebe. Proširenje nadzora raka, povećanje financiranja i dostupnost pravovremene dijagnoze i kvalitetnog liječenja bit će ključni”, poručuje Force.
Pritisku na zdravstvene sustave pridonijet će i rast i starenje stanovništva, što dodatno naglašava potrebu za nacionalnim strategijama koje povezuju javnozdravstvene kampanje, preventivne programe i ulaganja u suvremene terapije. Hrvatska, s trendom rasta oboljelih, ima malo vremena za odgađanje tih poteza.