Gotovo sve što smo mislili da znamo o drevnim Majama pada u vodu pred naletom novih tehnologija. Lidar, analiza DNK, izotopa tla i napredna klimatologija otvaraju arheolozima pogled u prošlost koji nije bio moguć ni prije jednog desetljeća.
Francisco Estrada-Belli, koji se kao sedmogodišnjak 1970. izgubio među džunglom Tikala, danas sudjeluje u otkrićima koja mijenjaju udžbenike. Njegov tim procjenjuje da je na niskim područjima Maja – današnjem jugu Meksika, Belizeu i sjevernoj Gvatemali – između 600. i 900. godine živjelo do 16 milijuna ljudi. Prijašnje procjene govorile su o tek dva milijuna. To znači da je klasična civilizacija Maja bila brojnija od stanovništva Apeninskog poluotoka u doba vrhunca Rimskog Carstva, i to na trećini njegove površine.
Usporedbe s Rimom tu ne prestaju. Gradovi Maja niknuli su stoljećima prije osnutka Rima, a neke su piramide i hramovi i danas viši od rimskih građevina. Unatoč razvijenoj astronomiji, pismu i trgovačkim mrežama, njihove su metropole danas skrivene pod tisućljetnom prašumom, dok potomci graditelja – više od 11 milijuna Maja i manjih autohtonih naroda – ostaju među najsiromašnijima u regiji.
Povijest je zbog toga i političko pitanje. Maya organizacije podsjećaju na genocid iz 1960. do 1996. u kojem je ubijeno približno 200 000 ljudi, većinom pripadnika njihova naroda. Traže i pravedniju raspodjelu zemlje: dvije trećine obradivih površina danas kontrolira 2,5 % farmera, uglavnom ne-Majaškog podrijetla, dok je 60 % autohtone djece kronično pothranjeno.
Prošle je godine upravo mobilizacija Maja bila presudna za neočekivanu izbornu pobjedu bivšeg diplomata Bernarda Arévala. Nakon 106 dana prosvjeda protiv korumpiranog pravosuđa, Arévalo je preuzeo dužnost i u vladu doveo arheologinju Liwy Grazioso. Kao ministrica kulture i sporta, Grazioso namjerava spojiti arheološku baštinu s pravima živih nasljednika: „Nije stvar u tome da su Maje bolje ili da je njihovo drevno društvo bilo superiorno našem, nego u tome da smo svi ljudi isti.”
Za arheologe poput Estrada-Bellija, svako lasersko skeniranje krošnje otkriva nove ceste, terase i naselja. Za današnje Maje, svaka nova karta koja potvrđuje veličinu i sofisticiranost predaka dodatni je argument u borbi za priznanje i zemlju. Zajedno, prošlost i sadašnjost postaju neraskidivo isprepletene – i znanost i politika slažu se da priča Maja tek počinje dobivati svoje pravo mjesto u svjetskoj povijesti.