Europska komisija predstavila je u Strasbourgu petogodišnju strategiju namijenjenu zaštiti prava LGBTQ+ osoba. Plan, koji je predstavila povjerenica za jednakost Hadja Lahbib, dolazi u trenutku jačanja konzervativnih snaga u više država članica.
Lahbib je poručila da će Europska unija ostati „svjetionik nade – unija jednakosti”, najavivši dvije ključne mjere:
-
Govor mržnje na internetu • Nakon što je prijedlog iz 2020. da se govor mržnje uvrsti među kaznena djela EU-a blokiran u Vijeću, Komisija sada predlaže uži zakon koji bi uskladio definiciju kaznenih djela mržnje počinjenih na internetu u svim državama članicama. • Velike platforme poput Mete, X-a i TikToka već su potpisale Kodeks ponašanja prema Uredbi o digitalnim uslugama (DSA), no sam DSA ne definira što je govor mržnje. Nije jasno kako će se novi prijedlog povezati s postojećim pravilima.
-
Konverzijska terapija • „Konverzijske prakse nisu terapija”, naglasila je Lahbib, pozivajući države članice da okončaju „štetnu praksu” koja, prema procjenama Komisije, pogađa svaku četvrtu LGBTQ+ osobu u EU-u. • Komisija ipak nije obećala potpunu zabranu na razini Unije, već će „u punom poštovanju nadležnosti država” raditi na zajedničkim smjernicama.
Reakcija civilnog društva
Mreža ILGA-Europe ocijenila je da dokument „ne odgovara hitnosti trenutka”. Njezina direktorica za zagovaranje Katrin Hugendubel poručila je: „Komisija mora iskoristiti svaki pravni, politički i financijski alat kako bi obranila prava LGBTQ+ osoba.”
Aktivisti upozoravaju da se konverzijska terapija i dalje legalno prakticira u nekoliko država, među kojima su Poljska i Mađarska, te zahtijevaju izričitu zabranu na razini cijele Unije.
Šira politička pozadina
Strategija stiže nakon što je prethodni plan iz 2020. naišao na otpor dijela država članica, a konzervativne stranke ojačale su i u Europskom parlamentu i na nacionalnim izborima. Upravo zbog tog okruženja, kritičari strahuju da bi i novi, „skromniji” prijedlog mogao ostati bez potrebne političke potpore.
Kad stupi na snagu, Komisija će morati pratiti usklađenost država članica i rad digitalnih platformi, dok će udruge pomno motriti hoće li se obećanja pretočiti u konkretne zakone i sankcije.