Norveška u ponedjeljak izlazi na parlamentarne izbore koji su, prema anketama, jedni od najneizvjesnijih u novijoj povijesti zemlje. Kampanju su obilježili skok cijena hrane i energije, porez na bogatstvo, ulaganja državnog mirovinskog fonda u Izrael te odnos Osla prema SAD-u i Donaldu Trumpu.
Glavne suparnice
• Stranke lijevog bloka okupljene oko vladajuće Laburističke stranke premijera Jonasa Gahra Størea nadaju se tjesnoj pobjedi i nastavku manjinske vlade.
• Populistična desničarska Napredna stranka bilježi snažan rast, pa bi njezina čelnica Sylvi Listhaug u slučaju preokreta mogla postati premijerka.
• Konzervativci gube dio birača upravo prema Naprednoj, dok je Zelena stranka neočekivano dobila na težini.
Povratak Stoltenberga Veliku pozornost privukao je povratak bivšeg glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberga, jednog od najpopularnijih norveških političara, koji bi u slučaju laburističke pobjede preuzeo financije. Analitičari smatraju da je taj potez u svega nekoliko tjedana Laburistima donio deset postotnih bodova potpore.
Podijeljeno biračko tijelo Komentatorica Shazia Majid izborni okršaj opisuje kao „vrtlog neočekivanih preokreta”, naglašavajući da klasni i rodni jaz – osobito to što mnogi mladi muškarci naginju desnici – djeluje kao snažan mobilizacijski faktor na objema stranama.
Istraživač Johannes Bergh ističe da su, uz tradicionalne teme poput zdravstva, prvi put u fokusu i trgovinski odnosi sa SAD-om: „Rezultati susreta premijera Størea u Bijeloj kući ocijenjeni su vrlo pozitivno i pridonijeli su oporavku vlade.”
Rekordna rana izlaznost i taktičko glasovanje Norvežani inače glasuju u visokom broju – između 75 % i 80 % – a ovaj put zabilježena je rekordna rana izlaznost. Situaciju dodatno komplicira činjenica da nekoliko manjih stranaka pleše oko izbornog praga od 4 %. Profesor Henning Finseraas upozorava da bi taktičko prebacivanje glasova moglo presuditi ishod, osobito s obzirom na Zelene na lijevoj i Kršćansku narodnu te Liberalnu stranku na desnoj strani.
Rezultat se očekuje kasno u ponedjeljak. Iako ankete trenutačno daju blagu prednost ljevici, rast populistične desnice i nesigurnost oko praga čine da se u Oslu – kako je primijetio jedan komentator – „rezultati čekaju sa zadrškom daha”.
