Norveška će nastaviti potragu za smeđom medvjedicom koja je krajem lipnja ugrizla muškarca za lakat u Jarfjordu, nedaleko od granice s Rusijom, nakon što je Okružni sud u Oslu ukinuo privremenu zabranu odstrela. Odluka je pojačala bijes udruga za zaštitu životinja, pogotovo zato što su inspektori Ministarstva okoliša u međuvremenu već ubili pogrešnog – mužjaka – dok su pratili tragove žrtvine majke.
„This is a wrong decision for animal welfare and biodiversity”, izjavila je veterinarska stručnjakinja Siri Martinsen iz udruge Noah, koja je zajedno s organizacijom Our Predators Association tražila sudsku zabranu. Aktivisti upozoravaju da su medvjedi u Norveškoj ugrožena vrsta i da bi, osim ženke, vlasti zbog mogućeg izgladnjivanja namjeravale ubiti i njezina dva mladunca.
Službeno obrazloženje Norveška agencija za zaštitu okoliša objavila je kako je ispunila sve zakonske uvjete za izdavanje naloga za odstrjel te da ne mora dokazivati kako je ta medvjedica opasnija od ostalih jedinki. „With its behaviour, the bear has already shown that it poses a risk to human life and health”, stoji u njihovom očitovanju koje je sud prihvatio. Sud je naglasio i da se napad dogodio oko 300 metara od kuće ozlijeđenog u području planinarskih staza te je medvjedicu opisao kao „neposlušnu”.
Sporne okolnosti napada Tijekom rasprave otkriveno je kako napad možda nije bio „neisprovociran” – muškarac je pri prvom susretu imao dva lovačka psa. Jednog je odveo kući, a s drugim se vratio slijediti tragove koje je vidio. Martinsen tvrdi da je upravo takvo ponašanje – približavanje medvjedici s mladuncima i psom – „ono što nikako ne smijete raditi”. Aktivisti stoga smatraju da je agencija javnost nedovoljno informirala o stvarnim okolnostima incidenta.
Statistika i širi kontekst Prema Institutu za istraživanje prirode, u Skandinaviji medvjedi prosječno ozljeđuju jednu osobu godišnje, a „velika većina” napada događa se tijekom lova. Ipak, jačanje ruralnog nezadovoljstva zbog napada vukova na stoku i nekoliko teških susreta s medvjedima širom Europe potaknulo je sve glasnije zahtjeve za ublažavanjem stroge zaštite velikih zvijeri. Desne populističke stranke često kapitaliziraju na tom strahu, tražeći fleksibilnije „zelene” propise.
Što dalje? Ravnateljica agencije Hilde Singsaas poručila je da će službe „razmotriti stanje na terenu i odlučiti kako dalje postupiti”. Aktivisti, pak, najavljuju nastavak pravne borbe i kampanja javnog pritiska, tvrdeći da je slučaj „još jedan dokaz sustavnog nepoštovanja divljih životinja” u Norveškoj.