Njemačka se suočava s novim egzodusom proizvodnje: sve veći broj velikih koncerna gasi pogone u vlastitoj zemlji i otvara ih u Mađarskoj i Srbiji, gdje su plaće, porezi i energenti znatno jeftiniji, a birokratija bitno jednostavnija.
„Dok se u saksonskom Zwickauu i u Schwäbisch Gmündu gase svjetla, u Debrecenu, Kecskemétu i Novom Sadu niču visokotehnološke tvornice”, primjećuje novinar Alexander Dergaj. Procjenjuje se da su troškovi rada u Mađarskoj oko 70 % niži nego u Njemačkoj, dok je porez na dobit tek 9 %, nasuprot njemačkih 30 %.
Ključni primjeri premještanja • GKN Driveline: 2023. zatvorio je pogon u Zwickau-Moselu (više od 800 otkaza) i otvorio novu tvornicu poluosovina u Miškolcu uz državne subvencije. • Henkel: 2024. ugasio tvornicu ljepila kod Dresdena i preselio proizvodnju u Környe. • Mahle: već 2022. zatvorio tvornicu u Freibergu. • BMW: 2025. uložio više od 2 mlrd. eura u novu tvornicu električnih automobila u Debrecenu; očekuje se preko 2000 radnih mjesta. • Mercedes: najavio milijardu eura za proširenje pogona u Kecskemétu i planira da do 2030. udio proizvodnje u zemljama s nižim troškovima rada poraste s 15 na 30 %. • ZF Friedrichshafen: gradi dvije nove tvornice u Kecskemétu i Debrecenu; do 2028. u Njemačkoj ukida do 14 000 radnih mjesta. • Bosch: 2025. otvorio logistički centar u Miškolcu vrijedan 147,6 mil. eura i najavio selidbu kompletne proizvodnje kamionskih komponenti u Mađarsku do 2030.
Srbija – prednost slobodne trgovine Iako izvan EU-a, Srbija sve snažnije privlači njemačke i druge investitore zahvaljujući mreži sporazuma o slobodnoj trgovini koja pokriva tržište od oko 2,7 mlrd. potrošača te 15 slobodnih ekonomskih zona.
• Continental: 2023. otvorio tvornicu elektronike u Kaću kod Novog Sada (150 mil. eura, oko 1500 radnih mjesta). • ZF: od 2019. proizvodi električne motore u Pančevu, a 2023. proširio se na elektroniku za hibridna vozila. • Boysen: 2021. uložio 65 mil. eura u pogon za ispušne sustave u Subotici, gdje radi 500 ljudi.
Vladini paketi poticaja Mađarska i Srbija privlače ulagače subvencijama, jeftinim zemljištem, brzim dozvolama i poreznim olakšicama. Marko Graaf iz Gospodarske komore Osnabrück kritizira njemačku birokraciju i sporost: „U Mađarskoj i Srbiji investitore se dočekuje raširenih ruku, procedure se ubrzavaju, a problemi rješavaju pragmatično.”
Šira slika i novi igrači Kineski BYD gradi prvu europsku tvornicu električnih vozila u Segedinu, dok modernizirana pruga Beograd–Budimpešta, financirana kineskim kapitalom, obećava bržu logistiku. Već 2022. automobilska industrija činila je petinu ukupnog srpskog izvoza, čime je zemlja učvrstila položaj u europskim opskrbnim lancima.
Sindikati u Njemačkoj upozoravaju da mjere potpore vlasti ne stižu na vrijeme. Mnogi podsjećaju na devedesete kada su, nakon ponovnog ujedinjenja, isti krajevi ostali bez industrije.
Zaključno, linija između Budimpešte i Beograda profilira se kao nova europska „električna avenija”, dok Njemačka traži načine kako zadržati industriju koju su godinama smatrali svojom kičmom.