Berlinski think-tank Njemačko društvo za vanjsku politiku (DGAP) zaključio je da se projekt Jadar multinacionalne kompanije Rio Tinto više neće realizirati.
„Projekt Jadar neće krenuti i to je određena posljedica, odnosno kolateralna šteta prosvjeda”, izjavio je analitičar DGAP-a Milan Nič, pozivajući se na, kako tvrdi, pouzdane informacije. Prema njegovu objašnjenju, ulagačima su ključni predvidivi rokovi, a u slučaju Jadra oni su se posve raspali.
Nič je podsjetio da u Europi postoje druge, bolje pripremljene litijeve lokacije – primjerice u Njemačkoj i Češkoj – te ustvrdio da srbijanski primjer služi kao upozorenje kako investicije mogu propasti kad se sukobe s dugotrajnim građanskim otporom.
Prosvjedi koji su mjesecima potresali Srbiju, pokrenuti nakon dva masovna ubojstva u svibnju, sve su se više usmjeravali na ekološka i demokratska pitanja. Sudionici su tražili obustavu kopanja litija, neovisne institucije i odgovornost vlasti predsjednika Aleksandra Vučića.
Ničeva analiza, predstavljena na jučerašnjem DGAP-ovu panelu u Berlinu, ocjenjuje da se Srbija „od faktora stabilnosti pretvara u faktor nestabilnosti u regiji” te da Vučić „nije u stanju riješiti unutarnje probleme niti ponuditi političke koncesije” širokom pokretu nezadovoljnih građana.
Zašto Berlin oklijeva
Iako je Njemačka dosad pružala tihu potporu litijskom projektu, Nič sada traži jasniji stav: „Mislim da se savezna vlada mora izjasniti. Do sada nisu imali jasan stav.” Upozorio je da se kriza u Srbiji produbljuje te da bi Berlin trebao poduprijeti europske posrednike koji zagovaraju vladavinu prava.
Na panelu je govorio i bivši vladin povjerenik za zapadni Balkan Manuel Sarrazin (Zeleni), ocijenivši da se „90 % stvari u zemlji ide preko Vučićeva stola”. Po njemu, Balkan trenutačno prolazi „veliki test” zbog mnogih međunarodnih aktera koji ondje traže veći utjecaj.
Planirani dolazak zastupnika CDU-a Tilmana Kubana, ranije naklonjenog projektu Rio Tinta, otkazan je u zadnji čas zbog „hitnih obveza” u Bundestagu.
EU kritikama prema samoj sebi
Panelisti su podsjetili da je Europska komisija godinama gledala kroz prste Beogradu, otvarajući europske fondove Srbiji u nadi da će ostati „faktor stabilnosti” i pogurati rudarski projekt. Aktualni razvoj događaja, tvrde sudionici, pokazuje da je ta strategija promašena.
Ohrabrenje prosvjednicima
S beogradske akademske scene stigla je i poruka Gazele Pudar Draško s Instituta za filozofiju i društvenu teoriju: međunarodna pozornost „ohrabruje građane Srbije” jer potvrđuje da se njihova borba za pravdu, funkcionalne institucije i vladavinu prava prepoznaje kao istinski europska vrijednost.
Time se, zaključeno je u Berlinu, stvara dodatni pritisak na srbijanske vlasti i njihove inozemne partnere da preispitaju planove koji potkopavaju okoliš i demokratske standarde. Sudbina Jadra, kako stoji u završnoj poruci panela, postaje simbol šireg pitanja: može li regija graditi gospodarski napredak bez gaženja volje vlastitih građana.
