Njemačko udruženje zrakoplovne industrije (BDLI) u internom izvješću upozorava da bi prihvaćanje francuskih zahtjeva za dominantnom ulogom u projektu Future Air Combat System (FCAS) praktički značilo kraj nacionalne proizvodnje borbenih zrakoplova u Njemačkoj.
FCAS je zajednički pothvat Pariza, Berlina i Madrida vrijedan oko 100 milijardi eura, kojem je cilj do 2040. razviti šestu generaciju borbenog aviona i pripadajući „sustav sustava” – besposadne letjelice, borbeni cloud i umjetnu inteligenciju. Prema početnom dogovoru, Dassault Aviation vodi razvoj samog aviona, dok bi Airbus Defence trebao predvoditi rad na dronovima i digitalnom okruženju.
Međutim, Dassault sada traži potpunu kontrolu nad razvojem aviona, uključujući odabir dobavljača. Njemačka strana taj zahtjev odbija, tvrdeći da bi time njezina industrija postala ovisna o francuskim odlukama u razvoju, proizvodnji, logistici i budućim nadogradnjama.
BDLI u izvješću zaključuje: „Njemački novac poreznih obveznika bio bi iskorišten za jednostranu konsolidaciju europske zrakoplovne industrije u Francuskoj.” Upozoravaju i da bi takav rasplet zauvijek ugasio njemačku liniju proizvodnje borbenih zrakoplova.
Projekt se već suočava s kašnjenjem od najmanje godinu dana, što njemačka strana pripisuje „nepopustljivom stavu” francuskog partnera. Direktori Airbus Defencea i Dassaulta javno su se više puta požalili na spor napredak, dok se španjolska Indra drži podalje od medijskih prepirki.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius početkom studenoga poručio je da odluka o daljnjem smjeru mora pasti ubrzo: „U nadolazećim tjednima morat ćemo odlučiti kamo put može ići i koja su rješenja moguća.” Dodao je da želi zaključak, kakav god bio, do kraja godine.
Sva tri partnera suglasna su da je rok do 2040. već ionako tijesan; ulazak u novo kašnjenje otvorio bi pitanje isplativosti projekta i strateške samostalnosti europske obrambene industrije.