Povijesni oprez prema vojnom djelovanju unutar zemlje ponovno pritišće Berlin: dok Kremlj, prema sumnjama zapadnih sigurnosnih službi, sve češće šalje bespilotne letjelice iznad europskog teritorija, Njemačka se bori s ustavnim ograničenjima koja Bundeswehru gotovo pa vežu ruke.
Poslijeratni ustav iz 1949. strogo razdvaja vanjsku i unutarnju sigurnost i vojsci zabranjuje ključno djelovanje na domaćem tlu, osim u slučaju otvorene invazije. Upadi dronova to pravno ne dosežu, stoga oružane snage smiju reagirati jedino iznad vlastitih baza. Njemačka policija, koja službeno smije rušiti letjelice, nema potrebnu tehnologiju.
„Moramo izmijeniti zakone tako da jedini koji se mogu pobrinuti za to – naime Bundeswehr – također dobiju ovlasti za to”, upozorava Thomas Röwekamp, predsjednik odbora za obranu Bundestaga. On smatra da postojeće odredbe, uvedene kako bi se spriječilo ponavljanje nacističke zlouporabe vojske, danas postaju sigurnosni problem.
Profesorica javnog prava Kathrin Groh podsjeća na povijesni kontekst: „U Carskoj Njemačkoj i Weimarskoj Republici vojska je često i nemilosrdno raspoređivana protiv ljevice. Ponavljanje takvih mjera moralo se izbjeći u ustavu iz 1949., zbog čega danas imamo ova stroga pravila za Bundeswehr.”
Prošle su se godine bespilotne letjelice pojavile iznad postrojenja Rheinmetalla i BASF-a, a nedavno su uznemirile i zračnu luku u Münchenu. Nema dokaza da su bile naoružane, no sigurnosne službe strahuju od špijunaže i psihološkog pritiska Moskve.
Ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt najavio je formiranje specijalne policijske postrojbe za obranu od dronova te nacionalnog centra koji bi objedinio policiju, tajne službe i vojsku. Planira i zakon koji bi Bundeswehru dopustio rušenje letjelica ako su životi ugroženi.
Marie-Agnes Strack-Zimmermann, predsjednica Odbora za sigurnost i obranu u Europskom parlamentu, upozorava da bi svaki zakon koji vojsci daje više od „administrativne pomoći” neminovno završio pred Ustavnim sudom.
Savezna vlada pritom nema dvotrećinsku većinu nužnu za promjenu temeljnih članaka. Uspon krajnje desne Alternative za Njemačku dodatno je razmrsio odnos snaga u Bundestagu, ostavljajući kancelara Friedricha Merza s jednom od najslabijih koalicija u poslijeratnoj povijesti.
Dok policija tek treba razviti sofisticirane sustave za rušenje letjelica, politički konsenzus o reviziji ustava čini se dalekim. Röwekamp, međutim, upozorava: „Svijet se promijenio i više nema razlike između unutarnje i vanjske sigurnosti nigdje. Gledajući unaprijed, moramo prilagoditi naše ustavne odredbe stvarnosti.”
