Njemačka planira u idućim mjesecima vratiti oko 17 000 tražitelja azila u Hrvatsku, što bi prema analizi demografa Tade Jurića moglo radikalno promijeniti hrvatsku demografsku sliku i tržište rada.
„Migracije će potpuno promijeniti Hrvatsku kakvu poznajemo”, poručio je Jurić u razgovoru za Hinu, pozivajući se na novo istraživanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta o ratnim izbjeglicama iz Ukrajine, iregularnim migrantima i tražiteljima azila.
Ključni nalazi istraživanja:
• Hrvatska trenutačno pruža privremenu zaštitu za 26,4 tisuće ukrajinskih izbjeglica te vodi oko 68 tisuća aktivnih postupaka azila.
• Čak 69 % Ukrajinaca i 81 % tražitelja azila planira ostati u Hrvatskoj najmanje sljedećih pet godina, a više od 95 % njih podnijelo bi zahtjev za hrvatskim državljanstvom kada bi stekli uvjete.
• Oko 8 000 Ukrajinaca već radi u Hrvatskoj, a ukupno je više od 110 000 ljudi iz navedenih skupina potencijalno dostupno domaćem tržištu rada.
• Predodžba da su ukrajinske izbjeglice imućne ne stoji – tri četvrtine ispitanih ocjenjuje da im je životni standard sličan onome u domovini.
• Među ukrajinskim izbjeglicama tek je 17 % muškaraca; polovica su žene, a 33 % djeca. Kod tražitelja azila dvije trećine su muškarci iz zemalja poput Burundija, DR Konga, Irana, Bangladeša, Angole, Gane, Iraka i Rusije.
• Osjećaj iskorištavanja na poslu prijavilo je 14 % Ukrajinaca i 33 % tražitelja azila.
Europska pravila i financijski rizici
Prema pravilima EU-a država u kojoj je azilant prvi put registriran odgovorna je za njegov postupak. Jurić upozorava da bi odbijanje prihvata povratnika Hrvatskoj moglo donijeti kaznu od 20 000 eura po osobi. Njemačka najava deportacije zato dodatno opterećuje domaći sustav azila.
Jezik kao prepreka integraciji
Hrvatska nudi tek 70 sati besplatnog tečaja jezika, a do sada se na program prijavilo 120 ljudi, od kojih ga je završilo 52. „Njemačka za integraciju izdvaja oko 5 000 eura po osobi i osigurava 800 sati nastave, dok Hrvatska ulaže svega 75 centi”, navodi Jurić.
Zaključno, demograf upozorava da će se Hrvatska, s velikim priljevom stalnih doseljenika, uskoro suočiti s potrebom ozbiljnijih integracijskih politika: od učenja jezika i kulture do zaštite radničkih prava i raspodjele socijalnih resursa.