Prevarantske skupine iz Bugarske, Rumunjske i drugih dijelova istočne Europe pronašle su način da njemački sustav socijalne pomoći (Bürgergeld) pretvore u izdašan izvor zarade – na štetu njemačkih poreznih obveznika, ali i radnika koje iskorištavaju.
Prevara funkcionira po jednostavnoj matrici. Organizatori dovode državljane EU u Njemačku i dostavljaju im krivotvorene ili fiktivne ugovore o radu s vrlo niskom plaćom. Budući da zakon dopušta nadoknadu razlike do socijalnog minimuma (oko 1.000 eura), novopridošli radnici podnose zahtjeve za Bürgergeld. Kad isplata stigne, najveći dio novca moraju odmah predati bandama.
Posebno pogođeni Ruhr i gradovi s jeftinim stanovima
• Gradovi poput Duisburga i Gelsenkirchena bilježe najviše slučajeva, ponajprije zbog jeftinog smještaja i već postojećih migrantskih zajednica. • Stanodavci i „poslodavci” najčešće su povezani, pa žrtve plaćaju i preskupi najam za derutne kuće. • Više od polovice gradskog proračuna Gelsenkirchena već odlazi na socijalne naknade, pa svaka prijevara dodatno pritišće lokalne financije.
Broj prijavljenih slučajeva u stalnom je porastu. Savezna vlada je prošle godine zabilježila 421 sumnju na organiziranu zlouporabu naknada, dok ih je godinu ranije bilo 229. Do svibnja ove godine prijavljena su već 225 nova slučaja. Nadležni upozoravaju da su stvarne brojke vjerojatno i veće jer mnoge prevare ostaju neotkrivene.
Gradonačelnici traže brzu akciju
„Vjerujem da se ovdje poklopilo mnogo faktora – postojeće etničke zajednice, puno jeftinog smještaja… i to su ključni razlozi koje stalno čujem”, kaže gradonačelnik Duisburga Sören Link (SPD), očekujući da država „konačno pokaže zube”.
Sličnu sliku opisuje i gradonačelnica Gelsenkirchena Karin Welge (SPD): „Sloboda kretanja znači da netko tko ovdje radi i izgubi posao može tražiti socijalnu pomoć. Ali doći, gotovo uopće ne raditi i raspolagati tisućama eura za obitelj otvara društvenu raspravu koja nikome ne koristi.”
Politički odjek
Pitanje zlouporaba osobito snažno koristi krajnje desna Alternativa za Njemačku, koja u Ruhrskom bazenu jača potporu na platformi protiv doseljavanja.
Vladine mjere i planovi
• Zavodi za zapošljavanje pojačali su provjere identiteta i terenske kontrole te potiču anonimne dojave građana. • U planu je jača međuresorna razmjena podataka: digitalizacija migracijske uprave trebala bi povezati urede za strance i socijalne isplate, dok Ministarstvo financija priprema zakon za moderniju borbu protiv rada na crno. • Nacrt zakona trebao bi biti usvojen ove jeseni, a gradovi traže da promjene stupe na snagu što prije.
Savezna ministrica rada Bärbel Bas izravno govori o „mafijaškim strukturama” koje treba razbiti, a lokalne vlasti podsjećaju da je brzina ključna: svako odgađanje znači nove milijune koji završavaju u džepovima kriminalaca umjesto u socijalnoj zaštiti onih koji je zaista trebaju.