Nizozemski kralj Willem-Alexander i kraljica Máxima stigli su u nedjelju u Paramaribo, započevši trodnevni posjet Surinamu, prvom kraljevskom dolasku u gotovo pola stoljeća. Posjet se odvija tjedan dana nakon što je bivša nizozemska kolonija proslavila 50 godina neovisnosti.
„Nećemo se ustručavati govoriti o povijesti, niti o njezinim bolnim elementima kao što je ropstvo”, poručio je kralj na sastanku s predsjednicom Jennifer Geerlings-Simons. Dodao je kako je svjestan da „ta tema i dalje duboko odjekuje među potomcima porobljenih i pripadnicima autohtonih zajednica” te najavio dijalog s njihovim predstavnicima iza zatvorenih vrata.
Ropstvo je formalno ukinuto 1. srpnja 1863., no istinski je prestalo tek 1873. nakon desetogodišnjeg „prijelaznog razdoblja”. Tijekom 16. i 17. stoljeća Nizozemska je u sklopu atlantske trgovine ljudima prevezla oko 600 000 Afrikanaca, uglavnom u Južnu Ameriku i Karibe, financirajući time svoj „zlatni vijek”.
Istraživanje objavljeno 2023. pokazalo je da je nizozemska kraljevska kuća između 1675. i 1770. zaradila današnjih 545 milijuna eura zahvaljujući kolonijama u kojima je ropstvo bilo rasprostranjeno; među najvećim dobitnicima bili su predci sadašnjeg vladara Willem III., Willem IV. i Willem V.
Kralj se prošle godine javno ispričao zbog uloge monarhije u ropstvu, nadovezujući se na ispriku koju je u prosincu 2022. dao tadašnji premijer Mark Rutte. Još 2022. Willem-Alexander povukao je iz uporabe svečanu „zlatnu kočiju” jer na njezinim bočnim panelima prikazi glorificiraju ropstvo.
Unatoč naglasku na suočavanju s prošlošću, dio afro-surinamskih udruga kritizirao je program jer ne predviđa polaganje vijenca na spomenik ukidanja ropstva u središtu Paramariba.
Surinam, bogat novootkrivenim nalazištima nafte u priobalju, nada se jačanju suradnje s Nizozemskom „na temelju ravnopravnosti i uzajamnog poštovanja”, kako je istaknuo kralj. No analitičari podsjećaju da su politički odnosi dviju država bili narušeni za vrijeme vojne vladavine Desija Boutersea 1980-ih, a zatim i tijekom njegovog izbornog povratka na vlast od 2010. do 2020. Danas Bouterseova Nacionalna demokratska stranka vodi upravo Geerlings-Simons.
Kralj je zaključio da je „izgradnja zajedničke budućnosti smisleno tek ako polazimo od temelja na kojem stojimo – a taj je temelj naša zajednička prošlost”.