Tjedan dana snijega i temperatura do –10 °C paralizirali su Nizozemsku: otkazano je više od 20 000 letova, vlakovi kasne satima, a vozači i biciklisti dijele istu frustraciju – prometna infrastruktura nije spremna na sve rjeđe, ali iznimno snažne zimske udare.
• Do 15 cm snijega palo je od subote, što je u nekim dijelovima dovelo i do djelomičnog urušavanja zgrada. • Kraljevski meteorološki institut (KNMI) podsjeća da je 1961. prosjek bio 23 dana sa snježnim pokrivačem; danas su samo tri. • „We just don’t have the winters that we had in the 20th century. It’s not only my frustration. It’s a Dutch frustration. It’s a climate frustration.”, kaže Wiebe Wieling, bivši čelnik udruženja Elfstedentocht.
Biciklisti u drugom planu
Fotografije zatrpanih biciklističkih staza šire se društvenim mrežama. U Rotterdamu su djeca bila prisiljena hodati sredinom kolnika, opisuje savjetnik za okoliš Vincent Luyendijk: „I was blue in the face with frustration.” U Hilversumu su volonteri udruge Fietsersbond upozorili da se „na bicikl jednostavno ne usudiš sjesti” dok je kolnik očišćen.
Cestama klize automobili bez zimskih guma, a avioprijevoznik KLM morao je poslati cisternu u Njemačku po 100 000 litara tekućine za odleđivanje nakon što su zalihe nestale, potvrdila je glasnogovornica Elvira van der Vis.
ProRail se suočava s lavinom pritužbi zbog kašnjenja vlakova, dok građani uspoređuju situaciju sa Švicarskom koja vozi gotovo bez zastoja. ING-ov analitičar Rico Luman upozorava da će se gospodarska šteta tek zbrajati: ledanih dana u prosjeku je s 10 pao na tri godišnje, zbog čega se ulaganja u skupu zimsku opremu više ne isplate – „But this time it may be different. The damage is piling up and it’s not over yet.”
Klimatolozi KNMI-ja procjenjuju da bi bez globalnog zatopljenja prosječni pokrivač od 5 cm bio barem 9 cm, a ponegdje i 22 cm. „The Netherlands has never been a country where lots of snow was the norm, but of course with climate change, these cases where temperatures are low enough for snow decrease quite considerably. So when it happens, then everybody is surprised.”, kaže Hylke de Vries.
Oporavak navike ili kraj tradicije?
Direktorica Urban Cycling Institutea Meredith Glaser upozorava da „ove vrlo intenzivne hladne epizode znače da mreža mobilnosti mora biti otporna”. Dodaje da snijeg sam po sebi ne sprječava vožnju bicikla, ali loše održavanje – svakako.
Unatoč svemu, mnogi ne odustaju od pedala. Poduzetnik Fonger Ypma, koji vodi projekt očuvanja arktičkog leda, objavio je selfi ispred ureda prekrivenog snijegom i zaključio: „Funny to see how stubbornly Dutch people (including myself) keep their habit of cycling to work, even in this weather.” No primjećuje da mlađe generacije tu naviku brzo gube jer im je snježna zima sve rjeđa pojava.
Iznenadna hladna fronta tako je ogolila nedovoljnu pripremljenost zemlje nekad slavne po biciklističkoj i logističkoj učinkovitosti. Dok se šteta i dalje zbraja, rasprava se sve više svodi na jedno pitanje: je li Nizozemska iz kolektivnog sjećanja izbrisala vještinu života na ledu i snijegu – i kolika će biti cijena tog zaborava?