NETHERLANDS – Manje od godinu dana nakon prošlih izbora, 29. listopada Nizozemska ponovno bira 150 zastupnika u Donjem domu, a ishod bi mogao okončati najdesniju vladu u novijoj povijesti zemlje i otvoriti put umjerenijoj koaliciji.
Najnoviji raspad četverostranačke desne koalicije – potaknuti izlaskom stranke Geerta Wildersa PVV početkom lipnja – natjerao je zemlju na prijevremeno glasanje. Wilders je zatražio drastični desetotočkaški paket protiv imigracije (vojska na granicama, ukidanje većine prihvatnih centara, povratak sirijskih izbjeglica), što su partneri odbili. Time je srušen kabinet na čijem je čelu bio neovisni premijer Dick Schoof, bivši šef obavještajne službe.
Što govore ankete • PVV i dalje vodi, ali mu podrška pada; predviđa se do 29 mandata (osam manje nego 2023.). • Kršćanski demokrati (CDA) pod novim licem Henrijem Bontenbalom mogli bi skočiti na 26 mjesta – golemi povratak nakon povijesnog potonuća na pet. • Zeleni/Labour (GL/PvdA), savez zelenih i socijaldemokrata koji bi trebao prerasti u jedinstvenu stranku, također cilja oko 26 zastupnika. Vodi ga iskusni europski političar Frans Timmermans. • Liberalno-progresivni D66 s 35-godišnjim Robom Jettenom nada se udvostručiti snagu na do 17 mjesta, obećavajući deset novih gradova i „individualnu osnovnu naknadu”. • Liberalno-konzervativni VVD, nekoć stranka dugogodišnjeg premijera Marka Ruttea, klizi na 16 mandata; dio birača smatra da je nova čelnica Dilan Yeşilgöz odvela stranku predaleko udesno. • Tvrdi konzervativci JA21 mogli bi osvojiti do 14 mjesta, privlačeći glasače razočarane PVV-om i BBB-om.
Ovoga puta čak 27 lista traži ulazak u parlament; za mandat je dovoljnih 0,67 % glasova. Procjene govore da bi se u klupe moglo probiti najmanje 16 stranaka, a nijedna ne prelazi 20 % potpore. Zato će i ovoga puta koalicijske slagalice – često višemjesečne – odlučiti tko će vladati zemljom koja za većinu treba 76 glasova.
Ključne teme kampanje
- Imigracija: nasilni prosvjedi protiv novih centara za azilante i zahtjevi za strožom kontrolom granica obilježili su ljeto.
- Troškovi života: inflacija i rast cijena stanovanja dodatno opterećuju kućne budžete.
- Stambena kriza: nedostaje oko 400 000 domova; gotovo sve stranke nude ambiciozne građevinske planove.
Moguće koalicije S obzirom na to da većina stranaka odbija formalno surađivati s Wildersom, izglednije su šire centrističke kombinacije. Analize kao najvjerojatnije scenarije navode spoj CDA-a i GL/PvdA-a, uz potporu D66 te jedne ili više manjih stranaka, možda i JA21. Nakon glasanja zastupnici najprije imenuju informatora koji ispituje kompatibilnosti, a potom formatora – obično vođu najvećeg potencijalnog partnera – koji sklapa koalicijski sporazum. Taj proces može potrajati mjesecima.
Zaključak Nizozemski birači suočeni su s izborom između radikalnih poziva na zatvaranje granica i obećanja „normalne, civilizirane politike”. Iako PVV vodi, vjerojatnije je da će vladu ponovno formirati raznobojna, umjerenija većina – ali tek nakon dugih pregovora koji su postali zaštitni znak jedne od najfragmentiranijih demokracija Europe.