Iako Hrvatska i dalje bilježi negativan prirodni prirast, ukupni broj stanovnika između 2021. i 2024. porastao je za simboličnih 0,07 %. Pritom je rast zabilježen u 193 općine i grada, pad u 361, a u dvije jedinice lokalne samouprave broj stanovnika ostao je nepromijenjen.
Najimpresivniji skok zabilježio je Grad Nin: stanovništvo mu je u tri godine naraslo s 2 705 na 3 175 osoba, što predstavlja rast od 17,38 %. Uz Nin, značajan uzlet ostvarila je i općina Vir, što dodatno potvrđuje uzlazni trend na području Zadarske županije. Ta je županija u navedenom razdoblju povećala broj stanovnika za 3,76 %, svrstavajući se među rijetke hrvatske regije s pozitivnom demografskom slikom, uz Grad Zagreb te Zagrebačku, Istarsku, Splitsko-dalmatinsku, Primorsko-goransku i Ličko-senjsku županiju.
Lokalni čelnici Nina i Vira tajnu privlačnosti svojih sredina nalaze u kombinaciji intenzivnog turističkog razvoja, ulaganja u komunalnu infrastrukturu i poticajnih mjera za mlade obitelji. Dok većina zemlje traži načine kako zaustaviti iseljavanje, ovi primorski gradovi i općine pokazuju da sinergija gospodarstva i kvalitetnih javnih usluga može preokrenuti demografske trendove.