Akademik Nikola Bašić, arhitekt najpoznatiji po morskome orguljama u Zadru, oštro je kritizirao paket zakona koji u javnosti kruže pod nazivom „Bačićevi zakoni”, upozorivši da bi oni mogli nepovratno izmijeniti hrvatski krajobraz i identitet.
„Hrvatski prostor došao je do točke iz koje se teško vraćati. Mi ne gubimo prostor samo fizički; gubimo ga mentalno, konceptualno i politički. Ono što smo obranili u ratu – sada gubimo u gruntovnici”, poručio je Bašić u razgovoru za domaće medije.
Prema njegovim riječima, problem nije samo u nedostatku novca, nego prije svega u gubitku shvaćanja prostora kao zajedničkog dobra. „Bez te ideje nijedan zakon – bio on i savršen – ne može donijeti dobro”, istaknuo je.
Akademik smatra da je „prostor nenapisani ustav naroda”, objašnjavajući kako se kolektivni identitet čuva podjednako u krajoliku, mjeri sela i obliku grada kao i u pisanim dokumentima. „Ako taj prostor pretvorite u nekretninsku robu, izgubili ste mjesto vlastite povijesti. Prostor je ogledalo kulture. Kad se ogledalo razbije – ne vidite više tko ste.”
Bašić upozorava da bi komercijalizacija zemljišta mogla dovesti do „brisanja ritmova obale” i narušavanja odnosa čovjeka i prirode, što bi dugoročno oštetilo i turizam i lokalne zajednice. Pozvao je zakonodavce da u promjene zemljišno-knjižnih propisa uključe stručnjake različitih struka i zaštite javni interes.
Iako detalji zakonskog paketa još nisu u potpunosti poznati, Bašićevo obraćanje već je potaknulo burnu raspravu među urbanistima, nevladinim udrugama i političarima. Mnogi dijele njegovu bojazan da bi stavljanje profita ispred prostornog identiteta moglo imati dugoročne posljedice koje će biti teško ili nemoguće ispraviti.
Arhitekt zato apelira na brzu, ali promišljenu reakciju: „Moramo ponovno otkriti ideju prostora kao zajedničkog dobra, jer bez nje gubimo temelj na kojemu je nastala hrvatska država.”