Četrdeset i sedam nevladinih organizacija iz zapadnog Balkana i srednje Europe pozvalo je vlasti Bosne i Hercegovine da odbiju, kako tvrde, pojačani američki pritisak oko potpisivanja sporazuma o Južnoj plinskoj interkonekciji s Hrvatskom. Dokument bi se, prema najavama, trebao potpisati tijekom dvodnevnog samita Inicijative triju mora u Dubrovniku.
Organizacije koje predvode Aarhus centar i CEE Bankwatch Network upozoravaju da Sjedinjene Američke Države potiču vlade regije na gradnju nove plinske infrastrukture – od interkonekcija i LNG terminala do plinskih elektrana – što bi, prema njihovim navodima, produbilo ovisnost o uvozu i pogoršalo onečišćenje.
„Žalosno je gledati naše velike lidere kako se natječu tko će se više dodvoriti Trumpu i njegovim slugama. Činjenica je da će izgradnja Južne interkonekcije dovesti Bosnu i Hercegovinu u poziciju podaničke kolonije, čija će energetska sigurnost i suverenitet zavisiti od hirova naših navodnih prijatelja“, poručio je Denis Žiško iz Aarhus centra BiH.
Na gospodarske rizike ukazala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Networka: „Usred još jedne krize fosilnih goriva, nevjerojatno je da vlade još uvijek planiraju nove plinovode i plinske elektrane. Koštali bi milijarde i mogli bi završiti kao nasukana imovina, dok regija nema novca ni vremena za takve pogreške.“
Prema zajedničkoj izjavi udruga, zapadnobalkanske zemlje trenutačno imaju znatno manji udio plina u energetskoj potrošnji nego Europska unija. U Bosni i Hercegovini plin čini manje od 3 % ukupne energije, dok je udio u Srbiji oko 14 %, a u Sjevernoj Makedoniji približno 12 %.
Južna plinska interkonekcija predviđa gradnju novog plinovoda koji bi Bosnu i Hercegovinu spojio s hrvatskim sustavom i omogućio pristup LNG terminalu na Krku. Zagovornici projekta ističu da bi se time diverzificirali dobavni pravci i smanjila ovisnost o ruskom plinu, a plan uključuje i proširenje unutarnje mreže u Federaciji BiH te potencijalnu gradnju plinskih elektrana.
Nevladine organizacije, međutim, smatraju da bi takav zaokret prema plinu, umjesto prema obnovljivim izvorima, dugoročno opteretio proračune i okoliš te pozivaju vlasti BiH da odustanu od potpisa u Dubrovniku.