Manje od 48 sati prije početka zajedničke američko-izraelske operacije „Epski bijes”, izraelski premijer Benjamin Netanyahu nazvao je tadašnjeg američkog predsjednika Donalda Trumpa i, prema navodima upućenih izvora iz obje zemlje, presudno ga uvjerio da pokrene napad na Iran.
• Telefonski razgovor – održan 27. veljače – dogodio se u trenutku kada su obje strane već imale svježe obavještajne podatke da će se iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei s najbližim suradnicima sastati u subotu ujutro u svom teheranskom kompleksu. • Netanyahu je isticao da takva prilika za „odmazdu” zbog ranijih iranskih planova atentata na Trumpa vjerojatno više neće postojati. • Trump je već načelno pristao na vojnu akciju, ali još nije bio odredio vrijeme. Prema trojici izvora upoznatih s razgovorom, Netanyahujev poziv – potkrijepljen informacijom kako se „zatvara prozor” za uklanjanje Hamneija – bio je ključni okidač za odluku.
Operacija je krenula u zoru 28. veljače; prve bombe pale su na iranske ciljeve, a Trump je istu večer objavio da je Hamnei ubijen.
Glasnogovornica Bijele kuće Anna Kelly izjavila je da je cilj napada bio „uništiti balističke projektile i proizvodne kapacitete iranskog režima, onesposobiti njihovu mornaricu, spriječiti opskrbu proxy-snaga i zajamčiti da Iran nikada ne dođe do nuklearnog oružja”.
Netanyahu odbacuje tvrdnje da je Izrael gurnuo Sjedinjene Države u rat: „Misli li itko stvarno da netko može reći predsjedniku Trumpu što da radi? Dajte.” I sam Trump javno ističe da je odluka bila „isključivo moja”.
Dva su događaja, prema američkim i izraelskim izvorima, dodatno utjecala na Trumpovu spremnost za novu intervenciju protiv Teherana:
- otkrivanje navodne iranske zavjere za ubojstvo bivšeg američkog predsjednika, povezane s likvidacijom zapovjednika Kasema Soleimanija;
- uspješna akcija američkih specijalaca 3. siječnja u Caracasu, u kojoj je bez američkih žrtava svrgnut venezuelanski čelnik Nicolás Maduro, što je pokazalo da se rizične vojne operacije mogu provesti s minimalnim gubicima.
Unatoč međusobnim komplimentima, telefonski poziv izravno je ušao u povijest: u manje od dva dana preusmjerio je tijek bliskoistočnog sukoba i doveo do napada kakav je Trump tijekom kampanje najavljivao, a svijet – i Teheran – strahovali da bi se mogao dogoditi.
