Američki predsjednik Donald Trump posljednjih je mjeseci javno pokazivao želju da bude ovjenčan Nobelovom nagradom za mir. No dvojica čelnika čija bi pomoć u tome bila najvrjednija – izraelski premijer Benjamin Netanyahu i ruski predsjednik Vladimir Putin – svojim potezima znatno smanjuju takvu mogućnost.
Netanyahu: nastavak ofenzive i napad na Katar
• Nakon što je ljetos sudjelovao u nominaciji Trumpa za nagradu, izraelski premijer nastavio je s ofenzivom u Gazi praćenom sve težom humanitarnom situacijom. • Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo i još nekoliko država zbog toga su najavile da će idućeg mjeseca u Općoj skupštini UN-a podržati palastinsku državnost. • Trump je proteklog vikenda tvrdio da je Izrael „prihvatio njegove uvjete” za dogovor o prekidu vatre i razmjenu talaca, no Netanyahu još nije sazvao ni sjednicu vlade o najnovijem prijedlogu. Desni koalicijski partneri otvoreno poručuju da žele „povijesnu priliku” za proširenje teritorija i nisu skloni zaustaviti vojnu kampanju. • Sredinom tjedna izraelsko zrakoplovstvo izvelo je neuspješan, ali simbolično snažan zračni napad na Katar – državu koja je ove godine toplo ugostila Trumpa i najavila 1,2 bilijuna dolara vrijedne ekonomske projekte s SAD-om. Izrael je napad pravdao osvetom za teroristički napad u Jeruzalemu, no planiranje je trajalo mjesecima. • Nakon što ga je Trump zbog tog poteza javno kritizirao, Netanyahu je zajedno s ministrom obrane Israelom Katzom poručio da će i dalje udarati po „neprijateljima posvuda”.
Putin: eskalacija rata i provokacija NATO-a
• Od summita s Trumpom u Aljasci, na kojem je američki predsjednik povukao zahtjev za trenutačnim prekidom vatre, Rusija je pojačala napade na Ukrajinu. • Moskva je prvi put gađala zgrade ukrajinske vlade u Kijevu, a napad na ured premijera dogodio se samo dva tjedna nakon posjeta američkog izaslanika Keitha Kellogga. „Ovaj napad nije signal da Rusija želi diplomatski završiti rat”, napisao je Kellogg na društvenim mrežama. • U srijedu u ranim jutarnjim satima 19 ruskih dronova ušlo je u poljski zračni prostor preko Bjelorusije. Poljske i savezničke snage srušile su tek tri letjelice, što je skromna stopa presretanja od 15 % i upozorenje na slabosti protuzračne obrane istočnog krila NATO-a. • Analitičari incident vide kao test odlučnosti Saveza i, ne manje važno, test Trumpove političke volje, s porukom da ni pojačano raspoređivanje snaga na istoku ne jamči sigurnost.
Nobel sve dalji
Trump se nakon najnovijih poteza Moskve i Jeruzalema oglasio tek mlakim izjavama. Dok on nastavlja govoriti o „diplomatskom putu”, dvojica čelnika kojima bi trebao poslužiti kao mirotvorac nastavljaju ratne operacije koje im donose unutarnjopolitičku korist. Nobelova medalja, čini se, sve je udaljenija od Bijele kuće.
