Kad je krajem ove godine uočena svjetlucava točka koja se kreće gotovo 200 000 kilometara na sat, astronomi su odmah shvatili da promatraju nešto posebno. 3I/ATLAS tek je treći potvrđeni međuzvjezdani objekt – nakon 1I/ʻOumuamua i 2I/Borisova – koji ulazi u naš Sunčev sustav.
Veći i kemijski drukčiji od prethodnika
Procijenjeni promjer od oko 2,8 kilometara čini ga znatno većim od ʻOumuamue, a njegova koma sadrži rekordno veliku količinu ugljikova dioksida. Kod klasičnih kometa glavnu riječ obično ima vodena para, pa dominacija CO₂ upućuje na to da je 3I/ATLAS nastao u posve drugačijim uvjetima. Znanstvenici nagađaju da je oblikovan u protoplanetarnom disku mlade zvijezde izloženom snažnom ultraljubičastom i rendgenskom zračenju ili da je tijekom milijardi godina putovanja prolazio kroz ekstremna područja poput galaktičkog središta.
Milijarde godina star „drevni putnik”
Izračuni sugeriraju da je komet možda i tri milijarde godina stariji od Sunca. Smatra se da ga je gravitacijski poremećaj – primjerice prolaz blizu masivnog planeta ili bljesak supernove – izbacio iz matičnog sustava, pretvorivši ga u vječnog lutalicu među zvijezdama.
Siguran prolazak pokraj Zemlje
Hiperbolična putanja potvrđuje da 3I/ATLAS nije gravitacijski vezan uz Sunce. Perihel je već prošao 29. listopada, a 19. prosinca najbliže će nam se približiti – ipak na ugodnoj udaljenosti od oko 270 milijuna kilometara, daleko izvan zone opasnosti.
JWST otkriva tajne sastava
Promatranja koja uključuju i Svemirski teleskop James Webb pružaju rijetku priliku za detaljno proučavanje međuzvjezdanih tijela. Analiza svjetlosnog potpisa 3I/ATLAS-a trebala bi otkriti više o kemiji i fizici objekata nastalih izvan našeg sustava te proširiti spoznaje o formiranju planeta i evoluciji galaksije.
Iako je naizgled egzotičan – i prema nekim internetskim teorijama čak nazivan „vanzemaljskim brodom smrti” – znanstvenici jednoglasno poručuju: 3I/ATLAS je samo iznimno neobičan komet, a za Zemlju ne predstavlja nikakvu prijetnju.