Jedna crvena točka usred tamnog norveškog neba bila je dovoljna da Vegard Rabban, ribar lososa i vatrogasac iz obalnog Ørlanda, stane kao ukopan. „Between the garage and the house I react to a strange light that is not normally there. Me and my boy see straight away it’s a drone … Maybe 1.5 metres wide.” Kao iskusni rekreativni operater znao je da je noćno letenje u blizini zračne baze NATO-a strogo zabranjeno. Sljedećeg jutra je, čitajući o dronovima oborenima iznad norveških i poljskih aerodroma, shvatio kako to što je vidio možda nije izoliran incident.
„As it stands now, we are far away from the war that’s happening but I think someone is watching us and trying to see how we react to drones”, kaže Rabban. Njegovi sinovi, priznaje, postali su nervozni – osjećaj koji se hitro širi Skandinavijom, Baltikom i ostatkom kontinenta.
Sve više zatvorenih aerodroma
• Tri bespilotne letjelice početkom rujna srušene su u poljskom zračnom prostoru. • Privremeno zatvaranje zračne luke Kopenhagen potaknulo je dansku premijerku Mette Frederiksen na oštru poruku naciji: „We are at the beginning of a hybrid war against Europe.” • Samo jedan let iznad Münchena prošlog je četvrtka prizemljio 17 letova i poremetio putovanja za gotovo 3 000 putnika.
U energetskom srcu Estonije, kod Auverea i Narve nadomak ruske granice, situacija je postala rutina. „This year we have confirmed 22 unregistered drone flights”, otkriva Raine Pajo, direktor državne kompanije Enefit Power. Iako, kaže, dosad nije bilo fizičke štete, tvrtka radi „u tijesnom kontaktu” s policijom i graničnom stražom.
Kijev, Kremlj i siva zona
Tko zapravo leti – pitanje je bez odgovora. Moskva službeno negira sve optužbe; Vladimir Putin je na javnom događaju, uz smijeh, poručio: „I won’t do it any more”, nazvavši NATO „paper tiger”. No stručnjaci podsjećaju da je ispitivanje reakcija suparnika stara vojna taktika. „How to test our activities, how to test our abilities, how to test the reaction from our side”, sumira šef estonske granične službe Egert Belitšev.
Dok se vojne analize bave radarima i dometima, psiholozi upozoravaju na nevidljivu štetu. Dr. Beryl Pong sa Sveučilišta Cambridge smatra da su nepoznate letjelice savršeno oružje za stvaranje nelagode: „I think the incursions are a way to spook and to provoke … they show that you’re vulnerable, but they don’t kind of yet tip into that full-scale aggression.” Kolega Dr. Richard Carter dodaje: „It certainly has a value in terms of probing what the security operators may do in response but also as a way of disrupting everyday life.”
Povijest koja se rimuje
Za sociologa Dr. Roberta Bartholomewa aktualni prizori podsjećaju na „ghost planes” tridesetih, „ghost rockets” 1946. i navodne sovjetske podmornice sedamdesetih. „It has been said that history doesn’t repeat itself, but it rhymes – and what we are currently seeing over northern Europe is the rhyming of history.” On fenomen opisuje kao „collective anxiety attack” izazvan geopolitičkim napetostima, kratkim jesenskim danom i „fallibility of human perception and fear”.
Nerješivo pitanje sigurnosti
Za sada je fizička šteta minimalna, ali osjećaj sigurnosti – resurs još dragocjeniji – svakim zumom kamere iznad krova postaje sve tanji. Dok god se iznad europskih gradova i energetskih postrojenja pale zagonetna crvena svjetla, odgovor na pitanje „tko i zašto” bit će jednako neuhvatljiv kao i same letjelice, a pogled u plavo nebo sve manje umirujuć.
