Hrvatski zdravstveni sustav već godinama upozorava na manjak liječnika i medicinskih sestara, no posljedice sada postaju dramatično vidljive: pacijenti čekaju mjesece – ponekad i godine – na specijalističke preglede i operacije, a šanse za pravovremeno liječenje sve su manje.
„Sustav liječenja u Hrvatskoj svakako je ugrožen zbog manjka zdravstvenog osoblja”, ističe dr. sc. Jasna Karačić Zanetti, predsjednica Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata. Prosječno imamo 3,5 liječnika na 1000 stanovnika, dok je europski prosjek oko četiri, no stvarni problem krije se u rasporedu specijalizacija i prevelikom broju pacijenata po liječniku.
Ključne brojke: • nedostaje 284 obiteljska liječnika, 105 ginekologa i 107 pedijatara; • broj obiteljskih liječnika od početka godine smanjen je za dodatnih 10 %; • mnogi su već prešli 60. godinu, što signalizira daljnji odljev u mirovine.
Posljedice na terenu Pacijenti na specijalističke zahvate čekaju mjesecima, a često moraju organizirati nastavak liječenja sami. U ruralnim i otočnim područjima problem je još izraženiji zbog geografske izoliranosti i rjeđe liječničke mreže.
Primjeri poput gospođe iz Zagreba – koja nakon godinu dana boli i privatno plaćenog pregleda još čeka termin operacije karpalnog tunela – pokazuju koliko sustav može zakazati. „Najbrži termin za kirurški pregled pronašla je tek u Rijeci, mjesec i pol dana od zahtjeva; Hitna ju je u međuvremenu poslala kući jer ’ne mogu ništa’”, prepričava Karačić Zanetti.
Gdje zapinje?
- Preopterećenost liječnika: obiteljski doktori prosječno skrbe za oko 1700 pacijenata, što smanjuje vrijeme posvećeno svakome.
- Nedostatak koordinacije: pacijenti lutaju između razina skrbi jer sustav nema jasne protokole za nastavak liječenja.
- Zastarjeli propisi: Zakon o pravima pacijenata datira iz 2004. i ne predviđa sankcije za nepoštivanje prava.
- Tromi prigovorni mehanizmi: ravnatelji moraju odgovoriti u roku od osam dana, no povratne informacije često izostanu; Hrvatska liječnička komora rijetko šalje rezultate postupaka.
Što radi Udruga za promicanje prava pacijenata? • prima prijave, prikuplja dokumentaciju i savjetuje pacijente o prigovorima; • prati ishode i, ako je potrebno, upućuje na ministra, komore ili sud; • traži reformu raspodjele nadležnosti i jasnije sankcioniranje propusta.
Na potezu politika Ministarstvo zdravstva priznaje problem i najavljuje mjere za zadržavanje zdravstvenih radnika, no pacijenti i stručnjaci upozoravaju da reforme kasne. Dok se sustav ne prilagodi, sve više ljudi poseže za privatnim uslugama – ako si ih mogu priuštiti – ili nastavlja živjeti s boli, čekajući da ih netko napokon pozove na zahvat.