Otvoren 1. studenoga raskošnom ceremonijom u sjeni piramida, Veliki egipatski muzej u Gizi u samo je dva tjedna postao novo svjetsko kulturno žarište. Prosječno ga, prema podacima uprave, svakoga dana obiđe oko 19 000 posjetitelja, što je daleko iznad procjena egipatskih vlasti.
Najveći svjetski muzej posvećen drevnom Egiptu privlači gužve ponajprije zahvaljujući spektakularnim eksponatima: cjelovitoj zbirci predmeta iz Tutankamonove grobnice te 42 metra dugom solarnom brodu faraona Keopsa. Upravo je taj brod, premješten iz posebno izgrađene dvorane, postao jedna od glavnih atrakcija novog kompleksa smještenog svega nekoliko kilometara od Keopsove piramide.
Gužve su se formirale već prvih jutarnjih sati, a na hodnicima je uočljiv velik udio domaćih posjetitelja. Egipatski mediji bilježe osjetan porast zanimanja lokalnog stanovništva za vlastitu povijest, potaknut intenzivnim praćenjem otvorenja u svjetskim i domaćim medijima.
Kako bi se prilagodila potražnji, uprava je najavila da se ulazak od ovog vikenda može rezervirati samo za točno određene termine. Od početka prosinca ulaznice će se prodavati isključivo putem interneta, što bi trebalo ublažiti pritisak na blagajne i olakšati kontrolu posjetitelja.
Ako se trenutačni ritam dolazaka zadrži, procjenjuje se da bi Veliki egipatski muzej mogao konkurirati najposjećenijim svjetskim institucijama, poput Louvrea u Parizu i Nacionalnog muzeja Kine u Pekingu, koji su prošle godine držali vrh ljestvice po prosječnom dnevnom broju posjetitelja.
Osim očekivanog turističkog buma, Egipat tako dobiva i snažan kulturni simbol kojim nastoji učvrstiti sliku zemlje kao nezaobilaznog odredišta za sve ljubitelje antičke baštine.