NATO pomno prati razgovore europskih država o slanju vojnika u Ukrajinu kako bi provjerio hoće li takva operacija ugroziti već dogovorene planove obrane Saveza.
Glavni tajnik Mark Rutte izjavio je da bi raspoređivanje dodatnih postrojbi moglo razrijediti postojeće sposobnosti: „We have to prevent spreading our resources too thinly”. Podsjetio je da su sve raspoložive snage – njih oko 3,4 milijuna iz 32 zemlje – već dodijeljene postojećim zadaćama.
Plan o tzv. „reassurance force” potiču Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo unutar neformalne „koalicije voljnih”. Zamisao predviđa slanje vojnika u Ukrajinu nakon eventualnog prekida vatre, što Moskva oštro odbacuje i naziva eskalacijom.
Visoki dužnosnik NATO-a upozorio je da bi „bilo kakvo neplanirano raspoređivanje” zahtijevalo izmjene u aktualnoj strategiji. Američki general Alexus G. Grynkewich, vrhovni saveznički zapovjednik za Europu (SACEUR), već analizira moguće posljedice.
Istočnim članicama, koje bi se prve mogle osjetiti pogođenima, tema također nije promaknula. Predsjednik Estonije Alar Karis kazao je da je „not much worried” zbog mogućeg slabljenja istočnog krila, ali će o svemu razgovarati s Bruxellesom.
Ključno otvoreno pitanje ostaje uloga Sjedinjenih Država. Pariz poručuje da je Europa „spremna”, no naglašava kako je intervencija uvjetovana sudjelovanjem Washingtona. Dva diplomatska izvora napominju da bi svaka američka odluka – bilo jače angažiranje, bilo povlačenje postrojbi iz Europe – natjerala Savez na reviziju obrambenih planova.
Ova rasprava dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što su članice u lipnju usuglasile nove planove kolektivne obrane i najavile povećanje izdvajanja za obranu na 5 % BDP-a kako bi ih financirale.
