BRUXELLES – Sve češći upadi ruskih zrakoplova i rojevi dronova koji prelijeću granice članica natjerali su Sjevernoatlantski savez da ubrza jačanje zajedničke zračne obrane i preispita ograničenja koja mu nameću nacionalna pravila.
Na sastanku ministara obrane 32 saveznice u Bruxellesu središnja tema bit će program „Eastern Sentry”, koji premješta borbene zrakoplove i protuzračne sustave na prvu crtu prema Rusiji, ali i pitanje tzv. nacionalnih ograda – uvjeta pod kojima države dopuštaju uporabu svojih snaga u NATO-ovim operacijama.
„Nije tajna da što je više nacionalnih ograda, posebice kad je riječ o borbenim avionima, to je vrhovnom savezničkom zapovjedniku teže reagirati odmah”, upozorio je američki veleposlanik pri NATO-u Matthew Whitaker. Dodao je kako Washington očekuje „velike” najave europskih kupnji američkog oružja za Ukrajinu.
U posljednjim tjednima sumnjivi bespilotni letjelice kršile su zračni prostor Belgije, Njemačke, Danske i Norveške, ruski su dronovi praćeni iznad Rumunjske, a jedan je oboren nad Poljskom. NATO je morao dizati lovce i nakon što su tri ruska MiG-a 31 čak 12 minuta kružila iznad Estonije.
Glavni tajnik saveza Mark Rutte ističe da NATO već sada ima ovlasti za odlučan odgovor: „Mogu vas uvjeriti… kad bi ti [ruski] avioni predstavljali prijetnju, mogli bismo učiniti i krajnje.”
Ipak, visoki diplomatski izvori priznaju da su postojeće misije i dalje „šarenilo” pravila. SACEUR, američki general Alexus Grynkewich, „treba više prostora za manevriranje i što manje ograda”, kaže jedan od njih.
Kao svojevrsni ogledni projekt poslužit će upravo Eastern Sentry. Slična inicijativa „Baltic Sentry”, uvedena u siječnju nakon misterioznih presijecanja podmorskih kabela, značajno je smanjila nove incidente, navode diplomatski izvori.
Grynkewich sada analizira koliko daleko može ići s fleksibilnijim raspoređivanjem snaga te će iduće godine predstaviti prijedloge saveznicama. Uz to, jačanje obrane na istočnom krilu zahtijevat će nova ulaganja u višeslojnu mrežu senzora povezanih u zajednički sustav upravljan umjetnom inteligencijom; Središnja Europa poslužit će kao „pokazni poligon”, otkriva NATO-ov dužnosnik.
Ministri će raspraviti i suradnju s Europskom unijom, uključujući planirani fond SAFE od 150 milijardi eura za nabavu oružja te skoru europsku obrambenu strategiju do 2030. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen ranije je obećala izgraditi „zid dronova” radi zaštite graničnih država od Rusije. Saveznici ideju načelno podržavaju, ali uz uvjet da kontrola opreme ostane u njihovim rukama i pod zapovjedništvom SACEUR-a, naglašavaju diplomatski izvori.
Hoće li se nacionalne ograde doista smanjiti, a zračni štit ojačati, moglo bi se vidjeti već nakon današnjeg sastanka – ili tek kada sljedeći neidentificirani dron uđe u nebo jedne od članica.
