NATO saveznici uskoro bi mogli usvojiti znatno ambiciozniji cilj izdvajanja za obranu, povećavajući postojeći prag od 2 % BDP-a na 5 %. Ministarstva obrane okupljena su u Bruxellesu radi dogovora o ovoj inicijativi, koja bi, prema najavama, mogla biti potvrđena krajem mjeseca na summitu u Haagu.
Prema neslužbenim informacijama, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte predlaže da se novi cilj dosegne do 2032. godine, no konačan rok tek treba potvrditi. Trenutačno 23 od 32 članice Saveza planiraju dosegnuti barem 2 % BDP-a do ovoga ljeta, znatno više nego prije nekoliko godina. Ipak, rast na 5 % zahtijevat će daljnje napore, posebice za države poput Španjolske, Italije ili Luksemburga koje i sada jedva ispunjavaju postojeći prag.
Sjedinjene Američke Države, predvođene predsjednikom Donaldom Trumpom, snažno zagovaraju značajno povećanje obrambenih proračuna. Američki veleposlanik pri NATO-u, Matthew Whitaker, naglasio je: „We are currently negotiating within the North Atlantic Council the timelines and what's included in the 5 percent, both from a core defense standpoint and also defense-related and security-related spending.” Istaknuo je i kako Savez ne želi ponoviti scenarij nakon summita u Walesu 2014.: „But let me be clear on this, we cannot have another Wales pledge style where a lot of allies don’t meet their commitments until year 10 or year 11.”
S druge strane, diplomati se slažu da je usklađivanje detalja kompleksno, osobito oko toga što će se smatrati „tvrdom” obrambenom potrošnjom, a što će ući u širu kategoriju, uključujući vojnu infrastrukturu, kibernetičku obranu i troškove vojne mobilnosti. Prema postojećem prijedlogu, 3,5 % otpalo bi na ove „klasične” obrambene izdatke, a 1,5 % na šire sigurnosne potrebe. Još nije razjašnjeno hoće li u tu računicu ulaziti pomoć Ukrajini.
Različite države članice imaju različite prioritete i proračunske mogućnosti pa se raspravlja i o rokovima. Neki smatraju da bi Rutteov prijedlog 2032. mogao biti prekasno s obzirom na sigurnosne izazove, uključujući sve snažniji ruski utjecaj. Drugi, među kojima je i Ujedinjeno Kraljevstvo, upozoravaju na prevelik pritisak na nacionalne financije ako se ciljevi postave prerano.
Međutim, raspoloženje se znatno promijenilo od početka godine, kada je ideja o 5 % većini članica izgledala nerealno. Danas sve više zemalja, pogotovo onih na istočnom krilu, prihvaća potrebu za snažnijom obrambenom strateškom spremnošću. Posljednja potvrda došla je i iz Njemačke, najvećeg europskog gospodarstva, dok je francuski predsjednik Emmanuel Macron otvoren za rast na 3,5 % BDP-a.
Pritom je ključno i modernizirati NATO-ove sposobnosti. U tom je smislu glavni tajnik Saveza naglasio opremanje dugometnim raketnim sustavima, protuzračnu obranu te logističke kapacitete. „We are going to take a huge leap forward, enhance deterrence and defense by agreeing new capability targets,” rekao je Rutte, naglasivši važnost odlučnog, koordiniranog nastupa.
Odluka bi trebala biti donesena na nadolazećem summitu, no ostaje pitanje kako će se pojedinačno raspodijeliti troškovi i koji će se krajnji rok dogovoriti. Whitaker je na tu temu poručio: „We are asking all allies to increase their budgets as far as they can and as quickly as they can, understanding that this is not the United States setting this timeline, it is our adversaries.” Mnoge članice slažu se kako višegodišnje odgađanje velikih ulaganja nije održivo, s obzirom na globalnu nestabilnost i nove sigurnosne rizike.
